Luiđi Soreka, novoimenovani ambasador EU u BiH, u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine” kazao je da je već u prvim razgovorima saznao da su svi u BiH jedinstveni kada je riječ o evropskom putu, da je to strateški cilj.

Novac iz Plana rasta, kako je rekao, nije izgubljen za BiH, ali se mora dostaviti Reformska agenda. Ambasador Soreka, protekle sedmice, bio je prvi put u Banjaluci, gdje se sastao sa predstavnicima vlasti i civilnog sektora Republike Srpske.

NN: Upravo ste posjetili Banjaluku, da li smatrate iskrenim opredjeljenje političkih lidera u Republici Srpskoj za evropski put?

SOREKA: Cijenim da je posjeta bila dobra. Prvi put sam u Banjaluci, grad je predivan i radujem se ponovnom dolasku.

Susreo sam se sa ljudima iz različitih sfera, od predsjednika Republike Srpske g. Dodika i članice Predsjedništva BiH gđe Cvijanović, ali i predstavnika opozicije i civilnog društva. Sastanci su prošli u otvorenom i konstruktivnom duhu. Svi u BiH su jedinstveni kada je riječ o evropskom putu, uostalom, to je i zajednički strateški cilj, gdje je potreban angažman svih dijelova zemlje i svih nivoa vlasti. U razgovoru sa predstavnicima vlasti Republike Srpske jasno sam naglasio da opredijeljenost za evropsku budućnost zahtijeva konkretno djelovanje, ali takav rad nosi i ogromne koristi za bh. građane. A u razgovorima s civilnim društvom naglasio sam da će EU uvijek biti uz zagovornike temeljnih prava i vrijednosti i da ćemo biti odlučni u suprotstavljanju nazadovanju i svim oblicima podjela.

Vrata članstva su otvorena za Bosnu i Hercegovinu, a proširenje je visoki politički prioritet Unije. Lideri zemalja članica u Evropskom savjetu sastaju se u decembru, a za BiH je to istinska prilika da dostigne narednu prekretnicu na evropskom putu kroz usvajanje okvira za pristupne pregovore.

Vidite, na Bosni i Hercegovini je da ovu priliku iskoristi, a mi smo jasni naveli koji su zahtjevi. Potrebno je što prije usvojiti određene zakone, uključujući Zakon o sudovima, sveobuhvatni Zakon o VSTS-u, Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli. Osim toga, Bosna i Hercegovina treba imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim, kao i koordinatora za IPA fondove. Međutim, sve su to ciljevi koji su dostižni prije decembra.

NN: Uskoro će biti objavljen izvještaj o napretku i čini se da neće biti puno toga za pohvaliti. Šta možemo da očekujemo?

SOREKA: Izvještaj je sveobuhvatan dokument i ažurira se sve do momenta njegovog usvajanja na Kolegijumu komesara. Naravno da ne mogu komentarisati njegov sadržaj, ali mogu reći da će to biti objektivna ocjena stanja u Bosni i Hercegovini.

Nije tajna da, iako je Bosna i Hercegovina usvojila važne reforme prije nego što je u martu dobila zeleno svjetlo od Evropskog savjeta za pregovore o pristupanju, od tada nije urađeno mnogo na ispunjavanju zahtjeva za dalji napredak na evropskom putu. Važno je da bh. vlasti koriste izvještaj kako je i predviđeno, odnosno kao svojevrsni vodič za ono što zemlja treba da uradi da bi se uskladila sa zakonodavstvom i standardima EU, te da iskoristi naredni period za konkretne iskorake.

NN: Jablanička tragedija je pokazala još jednom sve nedostatke i posljedice izostanka reformi. Kako EU može pomoći i kroz sprovođenje reformi, ali i u suočavanju sa posljedicama tragedije?

SOREKA: Da, katastrofalne poplave i klizišta su početkom ovog mjeseca pogodili brojne zajednice, uz tragično izgubljene živote i veliku materijalnu štetu. I sam sâm iz prve ruke vidio posljedice tragedije u Donjoj Jablanici i Jablanici. Upućujem svoje najdublje saučešće svima koji su bili pogođeni.

Ali ono što je važno je da Bosna i Hercegovina nije bila sama. Članstvo zemlje u Mehanizmu civilne zaštite EU značilo je da je, čim je pomoć zatražena, trinaest država članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu odmah ponudilo različitu podršku, a upućeni su i spasilački timovi iz pet zemalja.

Onda je isto tako aktiviran satelitski sistem COPERNICUS za satelitsko snimanje radi procjene područja katastrofe. Misija EUFOR Althea takođe je pružila pomoć neposredno nakon tragedije, uključujući medicinsku evakuaciju povrijeđenog djeteta. Nazvao bih to sveobuhvatnom demonstracijom solidarnosti.

Ipak, Mehanizam civilne zaštite EU je i više od solidarnosti. To je pitanje koordinacije i održivosti u izgradnji kapaciteta.

Element koordinacije je ključan jer nakon tragedije, instinkt svakog čovjeka je da želi da pomogne. Iskustvo nas uči da neko takođe mora osigurati da se ova pomoć usmjeri na prava mjesta i da se izbjegne preklapanje. Tu na scenu stupa ekspertiza Koordinacionog centra EU za hitne odgovore (ERCC), pa mi je zadovoljstvo da je ERCC pružio tako efikasnu podršku Ministarstvu bezbjednosti BiH da koordinira rad međunarodnih timova i dolazak pomoći.

Mehanizam civilne zaštite EU takođe obezbjeđuje održivost jer su države članice u mogućnosti da svake godine učestvuju u programima obuke, kao i u velikim vježbama za obuku kapaciteta za određene katastrofe. Timovi iz BiH su bili angažovani prošle godine u okviru Mehanizma civilne zaštite EU tokom zemljotresa u Turskoj i poplava u Sloveniji, što također pomaže u razvoju njihove ekspertize za odgovor na vanredne situacije.

Ukratko, Mehanizam civilne zaštite EU je znak da smo mnogo jači kada udružimo snage, pa u tom smislu odražava i neke od temeljnih vrijednosti EU.

Iako je fokus proteklih sedmica bio na hitnom odgovoru, EU je izrazila svoju spremnost da pomogne u oporavku, nakon što se uradi procjena štete.

NN: Da li je BiH definitivno izgubila 70 miliona evra iz Plana rasta? I kako ćete motivisati bh. političare da počnu da sprovode reforme?

SOREKA: Ne, Bosna i Hercegovina nije izgubila novac iz prve tranše u okviru Instrumenta za reformu i rast Plana rasta, ali jeste izgubila mogućnost da se ovaj novac isplati zajedno sa naših ostalih pet partnera sa zapadnog Balkana. Ova isplata se očekuje u narednim mjesecima.

Ipak, Bosna i Hercegovina i dalje može dobiti sredstva pod uslovom da dostavi Reformsku agendu sa potrebnim nivoom ambicija. Vrata nisu zatvorena. Dozvolite da naglasim da ove reforme imaju potencijal da istinski transformišu domaću privredu. I što je najvažnije, Plan rasta donosi pogodnosti članstva u EU za preduzetnike, biznise i mlade ljude u BiH.

Treba napomenuti i da je Plan rasta mnogo širi od samo sredstava za reforme predviđene Instrumentom za reformu i rast. Ambicija je da zemlje zapadnog Balkana krenu sa smanjenjem ekonomskog nesrazmjera u odnosu na EU, takođe i kroz bližu integraciju sa jedinstvenim evropskim tržištem i zajedničkim regionalnim tržištem.

Nadamo se da će domaće vlasti uspjeti usaglasiti Reformsku agendu sa potrebnim nivoom ambicija. I dalje ih pozivamo da to i urade. Ali ako to nije moguće, Bosna i Hercegovina se i dalje može pridružiti Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA), proširiti mrežu graničnih prelaza sa zelenim koridorima i iskoristiti podršku EU u okviru Plana rasta za digitalno povezivanje.

Dalje integracije sa jedinstvenim tržištem EU donijele bi značajne pogodnosti za BiH. SEPA bi drastično smanjila troškove transfera novca širom Evrope za pojedince i preduzeća. Proširenje zelenih koridora smanjuje vrijeme čekanja robe na granicama i značajno smanjuje troškove izvoza i uvoza. Digitalizacija je neophodna za korištenje mogućnosti koje budućnost nosi.

Kada je u pitanju zajedničko regionalno tržište, na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra, svi učesnici su istakli potrebu za povećanjem regionalne saradnje i pozdravili novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine, a podržali su ga i lideri šest partnera sa zapadnog Balkana.

Međutim, na domaćim je vlastima da preduzmu mjere u svim ovim oblastima.

NN: Čini se da će opet na dnevnom redu biti državna imovina. Da li će to biti jedan od zadataka kojim ćete se Vi baviti u narednim mjesecima?

SOREKA: Nepostojanje pravne sigurnosti u vezi sa državnom i vojnom imovinom je glavna prepreka za investitore i kočnica prosperiteta i rasta Bosne i Hercegovine. Ovo pitanje treba riješiti kroz inkluzivni proces svih relevantnih aktera s ciljem usvajanja zakona na državnom nivou koji će urediti ovo pitanje. Rješavanje državne i vojne imovine takođe je ključni element Agende 5+2 koji treba implementirati kako bi se BiH odmakla od međunarodne supervizije.

Ključno je da se poštuje vladavina prava i da se poštuje konačna i obavezujuća priroda odluka Ustavnog suda. Funkcionisanje Ustavnog suda i poštivanje Ustava su, štaviše, osnovni zahtjevi na evropskom putu. Politički akteri bi se trebali suzdržati od radnji koje su suprotne odlukama Ustavnog suda BiH i raditi na inkluzivan način na postizanju trajnog rješenja za pitanje državne i vojne imovine.

NN: Jedno od pitanja o kojem skoro niko ne govori, a biće krucijalno je CBAM šema. To je jedna od najvažnijih novina koje sprema EU i čini se da u BiH niko nije spreman. Kakve bi posljedice po državu i ekonomiju mogle biti ako ih niko ne shvati ozbiljno?

SOREKA: Drago mi je da ste postavili ovo pitanje. Ovo je jedno od najvažnijih pitanja sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava u oblasti energetike i o njemu se zaista ne govori dovoljno. Ističe vrijeme za potrebne korake kako bi zemlja izbjegla sankcije iz Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika, a koji će primijeniti porez na uvoz teških industrija s velikim prisustvom ugljika u EU. Bosna i Hercegovina izvozi električnu energiju u EU i od toga ostvaruje solidan profit. Ali kako se više od 60% električne energije u BiH proizvodi iz uglja, koji je veliki emiter ugljika, to više neće biti isplativo nakon što se primijeni CBAM. Posljedice za obične građane mogle bi biti ozbiljne, naime, elektroprivrede ostvaruju profit od izvoza električne energije, a posljedica CBAM-a vjerovatno će biti i više cijene struje za bh. potrošače.

Kako sada stoje stvari, CBAM će se primijeniti na Bosnu i Hercegovinu od 1. januara 2026. godine, s tim da se njegova primjena može odgoditi do 2030. godine ako BiH preduzme određene mjere. Jedna od takvih mjera je usvajanje sistema trgovine emisijama, kao što to imate u EU. Takav sistem postavlja ograničenje emisija u pojedinim oblastima za određene privredne grane. Emisije se zatim prate i sistem izdaje “dozvole” kao neku vrstu valute koju kompanije dobijaju da pokriju svoje emisije. Kompanije koje nemaju dovoljno “dozvola” da pokriju svoje emisije mogu ili smanjiti svoje emisije ili kupiti dodatne “dozvole” od druge kompanije. Granica se takođe redovno smanjuje i izdaje se manje “dozvola”, što tjera kompanije da smanjuju emisije i traže čistija rješenja.

Za BiH bi postojanje takvog sistema osiguralo smanjenje emisija, rezultiralo daljim usklađivanjem sa pravnom stečevinom EU i značajno smanjilo uticaj CBAM-a jer se troškovi ugljika koji se plaćaju u zemlji odbijaju od CBAM-a.

Ostali preduslovi da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. godine su usvajanje Zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, postizanje sporazuma sa EU o primjeni zakona EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredbi EU propisa za tržišta električne energije.

Industrije unutar Evropske unije podliježu propisima čiji je cilj smanjenje emisija ugljika i očekuju jednake uslove sa trgovinskim partnerima poput BiH. Nadležni organi u BiH, a prvenstveno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, trebali bi odmah početi preduzimati korake kako bi bh. privreda i građani izbjegli veće negativne efekte. BiH već kasni po ovom pitanju.

NN: Još jedan dio EU zakonodavstva o kojem se ovdje vrlo malo govori je Zakon o digitalnim uslugama. Ne misli se direktno na BiH, ali mnoge velike kompanije uključuju i zapadni Balkan iz praktičnih razloga. Kako bi to promijenilo digitalnu sferu u BiH i u pogledu zaštite kupaca i borbe protiv dezinformacija?

SOREKA: EU je globalni lider u zaštiti građana od neželjenih posljedica u internetskoj sferi, a Zakon o digitalnim uslugama pomaže u sprečavanju nezakonitih i štetnih aktivnosti na mreži, kao i širenja dezinformacija. Drugim riječima, to podrazumijeva bolju zaštitu osnovnih prava na internetu, jaču zaštitu djece, kao i druge pogodnosti.

Kao zemlja na evropskom putu, od Bosne i Hercegovine se očekuje da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU. Usklađivanje ovog propisa je jedna od mnogih pozitivnih strana evropskog puta BiH u smislu da će građani BiH uživati istu zaštitu na internetu kao i građani EU.