U nedavnim katastrofalnim poplavama u BiH, najviše je stradala Donja Jablanica.

Ovo naselje se samo da je poplavljeno, nego je i zatrpano gomilama kamenja, a sumnja se da se to desilo zbog nelegalnog kamenoloma, piše Srpskainfo.

Bez sumnje, neki se obogatili od jablaničkog granita, pri tom nemilice uništavajući prirodu, što je dovelo do pogibije najmanje 15 mještana, a cijelo selo je uništeno.

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet, koji se odnosi na kamenolom u Donjoj Jablanici. Ali, pitanje je da li će pravda biti dostignuta.

Nermin Alihodžić, autor knjige “Klimatske promjene – ono o čemu se ćuti” za Srpskainfo kaže da je nepravda, koja prati klimatske promjene, upravo jedna od tema koje se prećutkuju.

Ne želeći da govori, konkretno, o kamenolomu u Donjoj Jablanici, jer istraga tek treba da počne, Alihodžić objašnjava da je nepravda sveprisutna, i na globalnom i na lokalnom nivou.

– Kad su u pitanju klimatske promjene, najviše stradaju najslabije i najnerazvijenije države, a one su najmanje doprinijeli tim promjenama i globalnom zagrijavanju. Najveću štetu prirodi nanijele su najmoćnije svjetske države, poput Kine, Njemačke ili SAD. Njihove vlade to, naravno, znaju, ali ne rade ništa ozbiljno da bi se globalno zagrijevanje zaustavilo. Zašto? Zato što je u pitanju novac, u pitanju su interesi krupnog kapitala – kaže Alihodžić.

Dodaje da su klimatske promjene i geopolitičko i klasno pitanje.

Neokapitalizam je, kaže naš sagovornik, u BiH postao sveprisutan i prihvaćen, do te mjere da ga niko ni ne dovodi u pitanje.

– Nepravda prisutna na globalnom nivou, materijalizuje se i na lokalu, ali se postavlja i pitanje kakvo smo mi društvo postali. Koliko ima nelegalnih kamenoloma širom BiH? Mnogo. I ko je zbog toga pozvao inspekciju? Rijetko ko, a inspektori i kada dođu, to se brzo zataška jer su u pitanju interesi lokalnih tajkuna – kaže Alihodžić, dodajući da je korupcija sastavni dio tog paketa.

Ističe i da su građani prilično inertni, kad je u pitanju uništavanje prirode, ako da se ne radi o njihovoj sudbini.

– Kad je neko organizovao proteste, kad su građani, zbog kamenoloma recimo, izašli na ulicu. Pa kada se organizuju javne rasprave, kada su građani pozvali nekog profesora, nekog stručnjaka, da im pomogne u borbi protiv moćnika? Moramo shvatiti da nam niko neće donijeti bolji kvalitet života, ako se mi sami ne izborimo za to – kaže Alihodžić.