I dok ljekari odlaze iz službi porodične medicine i hitne medicinske pomoći, bilo da je u pitanju otkaz, odlazak u penziju ili na specijalizaciju, malo njih se prijavi na konkurs da rade u domovima zdravlja, pa se tako na posljednji konkurs u banjalučki Dom zdravlja nije prijavio nijedan doktor.

Kako su za “Nezavisne” potvrdili iz DZ Banjaluka, ove godine je Službu porodične medicine napustilo deset doktora, i to po pet doktora medicine i specijalista porodične medicine, a na osnovu odlaska u penziju, sporazumnog prekida radnog odnosa, odlaska doktora na specijalizacije i sl., dok je primljeno šest doktora.

“Do 31. decembra Službu porodične medicine napustiće još tri doktora specijalista porodične medicine zbog odlaska u penziju. Službu hitne medicinske pomoći ove godine napustila su tri, a primljen je jedan doktor medicine. U 2025. godini Službu porodične medicine napustiće pet doktora, dok će dva doktora napustiti Službu hitne medicinske pomoći zbog odlaska u penziju”, ističu iz DZ Banjaluka i dodaju da je lani Službu porodične medicine napustilo 11 doktora, i to osam doktora medicine i tri doktora specijalista porodične medicine, a primljeno je sedam doktora.

“Službu hitne medicinske pomoći 2023. godine napustila su četiri, a primljeno je šest doktora. Dom zdravlja je od decembra 2023. godine do februara ove godine dva puta raspisivao konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te su se prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan odustao. Na posljednjem konkursu, koji je objavljen 3. septembra, tražili smo dva doktora medicine – specijalista urgentne medicine, pet doktora medicine – specijalista porodične medicine, te po dva doktora medicine u Službi porodične medicine i u Službi hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom, ali se nije prijavio nijedan doktor”, dodaju iz ove ustanove.

Ističu da je ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS odobrilo deset specijalizacija iz porodične medicine, te pet specijalizacija iz urgentne medicine.

“Na ove konkurse, za specijalizaciju iz porodične medicine bilo je zainteresovano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne”, dodali su iz DZ Banjaluka.

Iz Gradske uprave Banjaluka kažu da su razgovarali sa menadžmentom Doma zdravlja u vezi sa formiranjem zdravstvenih punktova, ali navode da je nadležnost ove zdravstvene ustanove na koji će način organizovati i pružati zdravstvene usluge.

“Zakonom o zdravstvenoj zaštiti data je mogućnost da se za područje grada može osnovati zavod za urgentnu medicinu, u skladu sa planom mreže zdravstvenih  ustanova na teritoriji grada. Skupština grada Banjaluka utvrdila je Plan mreže ambulanti porodične medicine za grad, ali ne i plan mreže zdravstvenih ustanova na teritoriji grada. Kada nadležno ministarstvo donese uputstvo za izradu plana mreže zdravstvenih ustanova na teritoriji lokalne samouprave, grad će pristupiti izradi plana mreže zdravstvenih ustanova za teritoriju grada”, kažu iz GU Banjaluka.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS, za “Nezavisne” objašnjava da je veliki problem manjak ovih ljekara, ne samo u Srpskoj, već i u regionu, jer, kako kaže, isti problem imaju Hrvatska i Slovenija, koje su u EU.

“Udruženje je kroz analizu ukazalo nosiocima zdravstvene politike da trebaju ozbiljnije sagledavati i planirati ljudske resurse. Tu vidimo slabost menadžera i lokalnih politika. Domovi zdravlja su odgovornost skupština, načelnika i gradonačelnika, a u planiranju ljudskih resursa domovi zdravlja i rukovodstvo moraju bliže sarađivati, s obzirom na to da je nedostatak ljekara, ali i laboranata, radioloških tehničara i sl. Moraće se promijeniti stav u smislu da, ako neke lokalne zajednice žele da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je više ulagati, prije svega, u studentsku populaciju. Jedan od naših prijedloga je bio da se studenti medicine, pete i šeste godine, kroz ugovorni odnos obavežu na stipendiranje te se vrate u domove zdravlja, upoznaju sistem i rade dvije godine, pa, ako žele, karijeru nastave u bolničkom sektoru”, istakao je Kuprešak.

Prema njegovim riječima, veliki je odliv medicinskih radnika u bolnički sektor, ističući da primarni nivo ne može biti konkurentan bolničkom sektoru.

“Posao koji radimo je veoma težak, a od nas se očekuje da za 15 minuta odgovorimo na zdravstveni problem. U bolnicama su primanja daleko veća, jer se u 2024. godine 475 miliona KM izdvojilo za sekundarni i tercijarni nivo, a za domove zdravlja oko 182 miliona KM”, zaključuje Kuprešak.