Razvoj ruralnih područja je jako bitan za ostanak mladih ljudi, kako na selu tako i za cjelokupnu zajednicu.

Za naše društvo karakterističan je kontinuitet funkcionalnih i strukturalnih problema koje održavaju unapređenje kvaliteta života u rurlnim područjima. Tako se selo suočava sa depopulzacijom, starenjem sesoskog stanovništva, kontuniiranim rastom nezaposlene ruralne populacije, nedovoljnom razvijenošću infrastrukture i suprastrukture.

Navedeno utiče na gubljenje ruralne socijalne vitalnosti što se odražava u padu kvaliteta života u ruralnim zajednicama.

Jedan od mehanizama obnove ruralne ekonomije jeste diverzifikacija prihoda i aktivnosti.

Kandidat DEMOS-a Biljana Korićanac kaže da se navedeno može manifestovati kroz turizam, edukaciju mladih žena kao i na koji način pokazati ljepote seskog turizma, samim tim i opstanak na selu učiniti ljepšim i prijatnijim.

-Obzirom da se seoski turizma odvija na poljoprivrednim gazdinstvima, fizičko lice može pružati ugostiteljske usluge na selu ako je nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Ovi objekti pružaju usluge smještaja i pripremanja i usluživanja hrane i pića koja su proizvedena na poljoprivrednom gazdinstvu iz programa sopstvene proizvodnje, kao i ostale prateće usluge. Navedeno govori, da mladi mogu da se na svojim gazdinstvima bave seoskim turizmom, te da na taj način ostvare prihode, a kreira se mogućnost povećanja zapošljavanja na selu. Seoski turizma kreira poslove, poveća i obogaćuje turističku ponudu i smanjuje migraciju u gradove – ističe Korićanac.

Druga bitna komponenta seoskog turizma je da uvezuje proizvođača i potrošača, odnosno osigurava  lance prodaje i plasmana. Ovo se konkretno odnosi na uvezivanje  između proizvođača organske i domaće hrane i objekata za smještaj, ishranu i piće u urbanim  i ruralnim sredinama (hoteli, moteli, restorani i sl.). Naime, mladi i žene na selima ukoliko se bave proizvodnjom hrane isto mogu plasirati restoranima, a hranu i proizvode mogu posložiti i u svojim seoskim domaćinstvima. Ova komponenta, takođe utiče na povećanje zaposlenosti i povećanje prihoda. Važno je naglasiti i da turisti i posjetioci vrednuju ovaj vid usluge, i da često traže da probaju autentičnu hranu i proizvode što svakako utiče na potrošnju i razvoj ruralnih područja.

-Turizam u ruralnim područjima Republike Srpske ima veliku razvojnu šansu. U ruralnim područjima mogu se razvijati lovni i ribolovni turizam, različiti oblici avanturističkog, sportsko-rekreativnog, manifestacionog i sličnih oblika turizma. Dakle davaoci ovih usluga mogu biti žene i mladi, što opet utiče na povećanje zaposlenosti u ovim prostorima. Na ovaj način seoski turizam postaje pokretačka snaga ukupnog ruralnog razvoja i na najbolji način utiče i na revitalizaciju ruralnih prostora i očuvanja životne sredine – smatra Korićanac.

Ruralna područja Republike Srpske i razvoj seoskog turizma, pružaju mogućnost stanovnicima ruralnih područja za dodatnu zaradu i kreiranje prihoda, što svakako treba iskoristiti.