Građane Banjaluke koji su prethodnih dana išli do Službe hitne medicinske pomoći u najvećem gradu u Srpskoj dočekalo je neugodno iznenađenje.

Naime, kako su za “Nezavisne novine” ispričali pojedini Banjalučani, tokom odlaska u Hitnu pomoć rečeno im je da, ukoliko nisu životno ugroženi, biće im naplaćena puna cijena pregleda, iako, tvrde, to ranije nije bio slučaj.

Saša M. iz Banjaluke priča da je u Hitnu pomoć otišao jer se danima osjećao loše i to veče je dobio i visoku temperaturu.

“Imao sam temperaturu 39,5, bol u grudima, malaksalost, nemoć. Kada sam došao do šaltera da se prijavim, ostao sam zatečen. Medicinska sestra, koja je bila tu, prvo me je pitala šta mi je, a kada sam joj rekao, uslijedio je šok. Upoznaje me da, ako nisam životno ugrožen, onda plaćam punu cijenu pregleda, a da onda imam pravo da idem u Fond zdravstvenog osiguranja da refundiram novac, ali samo ako mi utvrde da je opravdano da mi vrate pare. Slušam i ne vjerujem šta čujem”, priča ovaj Banjalučanin, koji ističe da se kratko zahvalio na usluzi te napustio Hitnu.

“U glavi sam samo sebi postavio pitanje, zar 25 godina odvajam za liječenje, odnosno novac u Fond zdravstvenog i kada mi treba pomoć, žele da mi  je naplate po punoj cijeni. Pa niko nije lud da u sitne sate ide po ljekarsku pomoć”, ističe Saša.

Na pitanje od kada je počela praksa naplate pune cijene pregleda i po čijoj odluci, iz banjalučkog Doma zdravlja kažu da su se pacijentima koji bi se javljali u Hitnu pomoć, a čije zdravstveno stanje nije bilo opasno po život, ili gdje nije postojao ozbiljan rizik po zdravlje, uvijek naplaćivale usluge, te da je to slučaj i u drugim lokalnim zajednicama.

Dalje navode da su hitna stanja ona gdje bi neukazivanjem hitne pomoći moglo doći do smrtnog ishoda, ozbiljnog pogoršanja zdravstvenog stanja ili nastanka invaliditeta.

“To procjenjuju doktori urgentne medicine, u skladu sa međunarodnim propisima i smjernicama”, ističu iz Doma zdravlja.

Što se tiče primjera iz Banjaluke, kažu da je u ljetnom periodu povećan broj pacijenata koji se javljaju u Hitnu pomoć, a bez jasnih hitnih medicinskih indikacija.

“Svi pacijenti koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili druge tegobe koje ne spadaju u red hitnoće prvog stepena, mogu se svakim danom, pa i u dane vikenda, javiti u timove porodične medicine kako bi dobili potrebne usluge. Razumijemo da pacijenti mogu da budu zabrinuti za svoje zdravstveno stanje, ali dolaskom u Službu hitne medicinske pomoći zbog zdravstvenog problema koji ne spada u hitna stanja dodatno se vrši pritisak na rad timova koji prioritetno moraju zbrinjavati vitalno ugrožene pacijente”, kažu iz Doma zdravlja u Banjaluci, ali i dalje ne odgovarajući na pitanje kad i po čijoj odluci je počela puna naplata pregleda.

Ističu i da su u većini slučajeva pacijenti koji nisu bili životno ugroženi razumjeli obrazloženja zašto se plaćaju pregledi te poštovali rad medicinske službe.

“Program koji koriste medicinski radnici, IZIS, zahtijeva od doktora da po pregledu pacijenta odredi da li je njegovo stanje hitno ili je to stanje koje ne ugrožava život i to evidentira u njegov zdravstveni karton. Na osnovu zadatih parametara (vitalni znaci, podaci iz anamneze i drugo) program automatski razdvaja na hitna i nehitna stanja te se, shodno tome, štampaju obrasci sa kompletnom cijenom pružene usluge”, pojašnjavaju iz ove zdravstvene ustanove za “Nezavisne novine”.

Dalje navode da, ukoliko pacijent smatra da je naplatom pregleda oštećen, on na lični zahtjev, uz račun pregleda, može dobiti i nalaz i mišljenje, čime može podnijeti zahtjev FZO Republike Srpske za povrat novca.

U cijeloj priči navode i da je veliki problem nedostatak medicinskih radnika, zbog čega će tek imati probleme u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine, pa građane mole da, ukoliko nisu životno ugroženi, idu svom porodičnom ljekaru.

Međutim, ono što nisu odgovorili iz Doma zdravlja Banjaluka, a to je, zašto uopšte postoji zdravstveno osiguranje ako građani moraju da plaćaju pregled, jesu odgovorili iz Fonda. Prvo su potvrdili da u slučaju naplate usluge u Hitnoj pomoći, osiguranici imaju mogućnost da podnesu zahtjev Fondu za refundaciju troškova, a koje dalje razmatra stručna služba Fonda uvidom u medicinsku dokumentaciju.

“Budući da nam se često javljaju građani sa pitanjem da li se u službama hitne pomoći naplaćuje pregled, napominjemo da se hitna zdravstvena zaštita ugovora za sve stanovništvo (osigurane i neosigurane), te je Fond finansira u potpunosti. Ukoliko se desi da se naplati participacija ili puna cijena usluge u hitnim slučajevima, osiguranik ima mogućnost da podnese zahtjev za refundaciju troškova, ali i da podnese prijavu povrede prava kako bi kontrolori Fonda mogli da utvrde zbog čega je usluga naplaćena”, pojašnjavaju za “Nezavisne novine”.

Međutim, ni iz ovog odgovora nismo dobili pojašnjenje zašto se pacijentima koji nisu životno ugroženi (hitni slučajevi), naplaćuje puna cijena pregleda, ali ni to kako pacijenti znaju da li su ugroženi ili ne i da li im se stanje može pogoršati i šta ako pacijent nema novac da plati punu cijenu pregleda.