Studente ovog smera zapošljavaju strane kompanije već posle treće godine, ali je interesovanje ove godine nikad manje! Zato je fakultet upisuje i u septembru.

Dok se prije tri godine za studiranje na Matematičkom fakultetu u Beogradu prijavilo čak 708 kandidata za koje je tada bilo 435 odobrenih mjesta, danas je situacija potpuno drugačija.

Matematika je u prvom junskom roku ostala nepopunjena, zbog čega je Uprava fakulteta raspisala upis i u septembru. Ali, najviše iznenađuje podatak da je interesovanje za informatiku, koje je nekada bilo ogromno, sada slabo. Zbog čega je to tako, ni dekan ni prodekani ne znaju s obzirom da je, kako ističu, informatika “dobra prilika za budućnost”.

Ovogodišnje interesovanje srednjoškolaca za Matematički fakultet u Beogradu slično je kao i prošle godine u junu – smjer koji obrazuje nastavnike matematike nije popunjen do kraja, kao ni astronomija i astrofizika. Ali, sve je iznenadio podatak da je Odjeljenje informatike za koje se nekada borilo tri do četiri kandidata za mjesto, sada u prvom roku ostalo prazno!

Zbog toga je Uprava fakulteta raspisala drugi upisni rok u septembru, pa je tako na smjeru informatike ostalo četiri mjesta na budžetu i tri samofinansirajuća.

Ali, krenimo redom.

Matematički fakultet raspolaže s tri smjera: Matematika, Astronomija i astrofizika i Informatika. Studije informatike koje su do nedavno bile najpopularnije na ovom fakultetu, traju četiri godine, a nakon stečene diplome student stiče zvanje diplomirani informatičar.

Cilj studijskog programa je obrazovanje visoko kvalitetnih kadrova u oblasti informatike i računarstva, u skladu sa rastućim potrebama tržišta rada na polju informatike u Srbiji, kao i obezbjeđivanje baze kandidata za upis na više nivoe studija, radi daljeg razvoja naučnog podmlatka u oblasti informatike i računarstva. Na ovom smjeru osposobljavaju se studenti za rad u sektoru informatike, u oblasti razvoja softvera i primene informatičkih tehnologija.

Praksa pokazuje da Informatiku upisuju studenti koji, zbog velikog interesovanja nisu upisali Fakultet organizacionih nauka, Elektrotehnički ili Saobraćajni fakultet. Fakultet je u junu raspisao 14 budžetskih mjesta na ovom smjeru i 31 samofinansirajućih. Nažalost, u prvom roku nisu popunjena sva mjesta, tako da će svi oni srednjoškolci koji se nisu upisali u junu na neki od fakulteta, imati priliku u septembru da studiraju, pa čak i na budžet, ako se odluče za informatiku.

Prodekan Matematičkog fakulteta za akreditaciju, organizaciju tekućih poslova i doktorske studije Miljan Knežević izrazio je zabrinutost zbog opalog interesovanja za ovaj fakultet, a posebno za informatiku. On za Nova.rs kaže da su slobodna mjesta posljedica pada popularnosti teških fakulteta i to što i djeca i njihovi roditelju biraju nešto lakše studije.

– Studijski program informatika do sada je uvijek bio ne samo popunjen, već je interesovanje bilo ogromno. Ranijih godina za svako mjesto javljala su se tri do četiri kandidata. Ovog puta ostala su četiri mjesta na budžetu i tri samofinansirajuća. Potražnja za diplomiranim studentima sa našeg fakulteta je ogromna, i ne samo za IT stručnjacima već i za onim koji su završili astronomiju i astrofiziku. Ti kandidati praktično kada se pojave na tržištu rada, odmah mogu naći posao – navodi dekan.

Dodaje da se to ne odnosi samo na studente informatike.

– Strane kompanije angažuju buduće IT stručnjake još na četvrtoj godini. Praktično skoro 50 odsto naših studenata četvrte godine radi. Zaista mi je žao što je ovako, ali od 1. oktobra cijeli fakultet će se fokusirati na promociju, bićemo prisutni na svim državnim takmičenjima i smotrama koji se odnose na matematiku, informatiku, fiziku. Nije nam dovoljno da nam se upiše samo olimpijski tim i djeca koji osvoje prve nagrade na državnim takmičenjima moramo doprijeti do svakog kandidata – ističe on.

Prodekan se nada da će u budućnosti ponovo sve doći na svoje da će se situacija popraviti.

– Djeca, ali i njihovi roditelji odlučuju se možda da u samom startu prođu nešto lakše, misleći da će prije doći do posla. Međutim, moj savjet je da u vatru treba ući što ranije, jer oni koji sa našom diplomom odu na tržište rada, biće najbolji kandidati koji će svakako imati prioritetu u odnosu na sve ostale – navodi prodekan.

Nema informatičara

U posljednje vrijeme najveći deficit u prosvjeti čine nastavnici informatike. To pokazuju i oglasi i alarmi škola širom Srbije koje pozivaju informatičare na rad. Međutim, njih nema, a ono malo što ih ima, opredjeljuje se za rad u firmama i preduzećima što je i logično, s obzirom da imaju platu duplo veću nego što bi imali kao nastavnik informatike i računarstva.

Na sajtovima za zapošljavanje moguće je vidjeti oglase i potražnju za informatičarima, a neka početna plata koja im se nudi je 150.000 dinara, dok tokom rada mogu da zarade čak 2.000 evra.

I drugi smjerovi pusti

I druga dva smjera na Matematičkom fakultetu nisu se posebno proslavila ove godine. Naime, na Matematici je ostalo osam budžetskih mjesta i čak 27 samofinansirajućih. U junu je ukupno ponuđeno 155 raspoloživih mjesta, što znači da se tada upisalo 120 brucoša.

Smjer Matematika ima nekoliko modula za koja se brucoši opredjeljuju, a među njima je i onaj koji obrazuje nastavnike matematike. Nažalost, interesovanje za njim je veoma slabo, što nam pokazuju i realna stanja u školama u kojima fali nastavnika matematike, informatike, engleskog jezika, srpskog jezika i književnosti…

Što se tiče Astrofizike, na ovom smjeru ostalo je 14 mjesta na budžetu i pet samofinansirajućih.

Uslovi upisa

Kandidati za upis na osnovne studije sva tri smjera polažu prijemni ispit i u septembarskom upisnom krugu. Prijemni ispit čini test iz matematike koji nosi 60 bodova. Ako kandidat koji nije oslobođen polaganja prijemnog ispita ne izađe na prijemni ispit, gubi pravo upisa.

Školarina za samofinansirajuće studente je različita u zavisnosti od smjera. Matematika košta 150.000 dinara, Informatika 165.000 dinara, dok je studiranje na Astronomiji i astrofizici 150.000 dinara, piše Nova.