Rapidan pad broja osnovaca, kojih je u školskim klupama širom Srpske za 6.277 manje u posljednjih pola decenije, već neko vrijeme rasplamsava strah kod prosvjetara zbog mogućeg gubitka posla i norme, što u skorijoj budućnosti i nije tako izvjesno budući da je i za katedrom sve manje nastavnika usljed penzionisanja, ali i svojevoljnog napuštanja profesije i odlaska iz zemlje.

Prema podacima Zavoda za statistiku, u klupe redovnih osnovnih škola na početku školske 2023/2024. godine sjelo je 83.353 đaka, dok je pet godina ranije odnosno školske 2018/2019. godine bilo 89.630 dječaka i djevojčica.

Pad broja upisanih đaka i studenata u Srpskoj, usljed učestalih migracija i slabog nataliteta, zabrinjava već godinama domaće demografe, sociologe, političare, ali i radnike obrazovnih ustanova jer se silom prilika nametnulo pitanje koga će učiti i šta će raditi kada učenika ne bude dovoljno.

S druge strane, statistika pokazuje da pojavu pada broja učenika uporedo prati i smanjenje broja prosvjetara. U biltenu koji je pripremio Zavod za statistiku navodi se da je na početku aktuelne školske godine osnovcima nastavu držalo 7.803 nastavnika, a prije pet godina njih 345 više.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović kaže za “Glas” da obrazovne ustanove na području ove regije veću muku muče s nedostatkom nastavnika određenih profila nego sa viškom kadra.

– Imamo problema sa pronalaskom nastavnika matematike, geografije, fizike. Problem se obično javi u toku školske godine kada nastavnici usljed bolovanja odsustvuju s posla. Zamjenu je veoma teško naći. Moramo se snalaziti na način da preuzimamo nastavnike iz drugih škola koji rade za honorar, s tim da je i to moguće samo do šest časova po nastavniku koji ima punu normu – rekao je Račanović.

On je istakao da se uporedo pojavljuje i višak nastavnog kadra te da je taj problem najizraženiji u razrednoj nastavi odnosno kod učitelja.

– Desi se ponekad da među učiteljima bude viška kadra, plus što se na konkursima prijavi veliki broj njih ali se to pitanje do sada uvijek pozitivno rješavalo. Imamo rok do kraja juna da resornom ministarstvu pošaljemo zahtjev za formiranje odjeljenja, a kada dobijemo saglasnost, ako se pojavi negdje višak kadra, aktiv direktora u avgustu odlučuje o preraspodjeli tehnološkog viška po školama, bilo za potpunu ili nepotpunu normu. I svih prethodnih godina uspijevali smo bez problema da rasporedimo ljude – kazao je Račanović i pojasnio da nastavnik koji na primjer izgubi nekoliko časova u jednoj školi iste dopuni pod krovom druge obrazovne ustanove.

Račanović smatra da problem tehnološkog viška radnika u prosvjeti neće biti izražen ni u narednim godinama, uprkos padu broja đaka.

– Smatram da se ta pitanja mogu riješiti odlascima u penziju, a u prilog tome ide i činjenica da je resorno ministarstvo smanjilo broj đaka u odjeljenju sa maksimalnih 30 na 28. To je doprinijelo da se na neki način zbrine eventualni tehnološki višak koji se javljao. Na primjer, tamo gdje se upiše 29 prvačića ne može se formirati jedno odjeljenje, moraju dva po 14 i 15 učenika što su automatski i dva radna mjesta za učitelje – pojasnio je Račanović.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić istakao je da se zbog činjeničnog smanjenja broja učenika već neko vrijeme strepi od mogućeg tehnološkog viška prosvjetara, kojeg kako tvrdi, za sada nema. 

– Obilaskom škola širom Srpske vidljivo je da određeni broj kolega odlazi, ne samo u penziju, već napušta ove prostore sa željom da negdje drugo obezbijede sebi i svojoj djeci bolju budućnost. I nastavnici idu trbuhom za kruhom. Prosvjetnih radnika ima tačno onoliko koliko zahtijevaju propisi Republike, čak bi u nekim segmentima trebalo pojačati naše redove – kategoričan je Gnjatić.

On je naveo da će sindikat u narednom periodu ozbiljno raditi na vraćanju dostojanstva prosvjetnim radnicima, navodeći da je neophodno smanjiti opterećenje nastavnika, ali i promijeniti odnos društva prema ovoj profesiji.

– Problema ima na svakom koraku. Prosvjetni radnik je opterećen administracijom. Upisuje more podataka u elektronski dnevnik, kao i onaj standardni pa čak i u vlastite rokovnike. To oduzima mnogo vremena, brojni prosvjetari i subotom rade, ostaju u školi i više od predviđenih osam sati. Zahtjevi prema prosvjetnim radnicima su u posljednjih sedam-osam godina višestruko povećani. S druge strane, rad nastavnika, učitelja, profesora apsolutno svako živ ocjenjuje. Učenici, roditelji, direktori, čistačice, pedagozi, psiholozi, savjetnici iz Pedagoškog zavoda. Bukvalno su na nišanu svih – kazao je Gnjatić.

Sindikati će, dodaje, insistirati na brojnim promjenama počevši od odnosa učenik-nastavnik, nastavnik-roditelj i slično.

– Nastavnik koji upozori učenika na nedolično ponašanje može očekivati disciplinski postupak i to se dešava kolegama što je strašno i porazno. Moramo se boriti protiv loših pojava, kompletno društvo mora shvatiti da je ovo težak, ozbiljan i odgovoran posao. Želimo i da se osavremene i nastavni planovi i programi, smanji administrativno opterećene prosvjetnih radnika kako bi se više posvetili učeniku i vaspitnom domenu – kategoričan je Gnjatić. 

Neophodno je, navodi on, ispraviti i određene nelogičnosti u propisima koji se tiču plata, jer se u praksi dešava da prosvjetni radnici koji rade potpuno isti posao u nastavi imaju drastično drugačija primanja.

Deficit                                          

Dragan Gnjatić kaže da pojedini fakulteti koji obrazuju prosvjetni kadar već neko vrijeme kubure s manjkom upisanih studenata što je već vidljivo, jer je deficit profesora matematike, fizike i hemije.

– Povodom toga održali smo sastanke sa dekanima nekoliko fakulteta i tražili da se omogući doškolovavanje naših kadrova koji imaju višu školu. Na taj način bi se popunile eventualne praznine kod nedostatka deficitarnih kadrova, ali i tim ljudima obezbijedila mogućnost da mogu bezbrižno raditi do penzije – kazao je Gnjatić.