O rezoluciji o Srebrenici glasaće se u četvrtak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku, a da bi se taj dokument usvojio najvjerovatnije će biti potrebna prosta većina glasova članica odnosno 97 od 193.

Kako su objavili pojedini mediji, u preambuli teksta rezolucije piše je „krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“.

Do početka glasanja srpska delegacija u Njujorku predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem pokušava što više država ubijedi da ne podrže Rezoluciju o Srebrenici.

Inicijatori predloženog teksta rezolucije bile su Njemačka i Ruanda, dok je Vlada Crne Gore podnijela amandmane na nacrt koje su UN prihvatile, kako je rekao Milojko Spajić, premijer Crne Gore.

Šta piše u Rezoluciji

Konačan nacrt Rezolucije zvanično nije još objavljen, ali pojedini mediji, poput “Glasa Amerike” VOA, tvrde da su imali uvid u taj dokument pa su objavili njegov sadržaj:

• predviđa se da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, koji bi se obilježavao svake godine.

• bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.

• naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu i

• poziva se na nastavak krivičnog gonjenja počinilaca genocida u Srebrenici

• pozivaju se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz poštovanje odluka Međunarodnog suda pravde.

• od generalnog sekretara Ujedinjenih nacija zahtijeva se da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, kako bi počela priprema za 30. godišnjicu obilježavanja 2025.

• traži se od generalnog sekretara da uputi rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva, navodi se u nacrtu rezolucije.

Kako piše VOA, u preambuli teksta rezolucije, navodi se da je „krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“.

Vučić: Rezolucija o Srebrenici ima 4 cilja

Predsjednik Aleksandar Vučić u ponedeljak je sa srpskom delegacijom otputovao u Njujork gdje je poručio da će se “boriti svom snagom i srcem za budućnost naše zemlje”, piše Blic.

Vučić je pokušao da objasni zbog čega se Srbija bori protiv Rezolucije o Srebrenici. Kako je rekao, ta rezolucija ima četiri cilja, a to su:

1. Ukidanje Republike Srpske,

2. Revizija presude za odgovornost Republike Srbije

3. Neko bi malo para da dobije od Srbije i da je tuži za naknadu ratne štete.

4. Dodatno opterećivanje Srbije i stavljanje svega na njena pleća, ali im “nije cilj da grade bliže odnose, već želja da unište svaku vrstu protesta prema njima”.

Predsjednik je kazao da će nam “biti prijatelj” svako “ko bude glasao protiv” rezolucije ili “bude uzdržan”.

Kako se glasa

Već sada je izvjesno da rezolucija neće biti usvojena konsenzusom u Generalnoj skupštini UN pošto se, pre svih, Srbija i Rusija protive njenom donošenju.

Kao i u svakom parlamentu, glasa se dizanjem ruku ili elektronski, a izjašnjavanje može biti javno i tajno. Ako se na neki prijedlog unese amandman, glasa se prvo o amandmanu.

Ako Rezolucija o Srebrenici ne bude na dnevnom redu kao “važno pitanje”, biće dovoljna prosta većina članica UN “koje su prisutne i glasaju”.

Ukoliko Rezolucija o Srebrenici bude na dnevnom redu kao “važno pitanje” onda je potrebna dvotrećinska većina članica “koje su prisutne na sjednici i glasaju”.

Za sada još nije poznato kako će Rezolucija o Srebrenici biti označena, a samim tim i kolika će većina biti potrebna za njeno usvajanje.

Ko će podržati rezoluciju

Njemačka i Ruanda su zajedno inicirale i izradile tekst Rezolucije o Srebrenici zbog čega se smatraju takozvanim sponzorima rezolucije.

Nakon toga, 32 zemlje članice UN postale su “kosponzori”, kao zemlje koje su preuzele zadatak da predstave nacrt teksta pred sve 193 države članice UN.

Od država u regionu kosponzori su:

• Bosna i Hercegovina,

• Albanija,

• Bugarska,

• Hrvatska,

• Severna Makedonija i

• Slovenija.

Od evropskih zemalja to su:

• Austrija,

• Belgija,

• Danska,

• Estonija,

• Finska,

• Francuska,

• Irska,

• Italija,

• Lihtenštajn,

• Litvanija,

• Luksemburg,

• Holandija,

• Poljska,

• Švedska,

• Turska i

•  Velika Britanija.

Kosponzori su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland, te Bangladeš, Čile, Jordan, Malezija i Vanuatu.

Prijedlog rezolucije podržala je i Organizacija islamske saradnje (OIC) koju čini 57 zemalja.

Crna Gora podnijela 2 amandmana

Jedna od dilema pred glasanje o Rezoluciji o Srebrenici je i kako će se ponijeti Crna Gora. Vlada Crne Gore je početkom aprila podnijela dva amandmana na rezoluciju i to:

• da se rezolucijom eksplicitnije precizira da su sudske presude u vezi sa genocidom donijete protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država,

• da se potvrdi nepovredivost Dejtonskog sporazuma.

Milojko Spajić, premijer Crne Gore rekao je da su UN prihvatile da uvrste te amandmane na nacrt Rezolucije o Srebrenici.

– Na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku – poručio je, između ostalog, Spajić.