U odnosu na raniji period naknade za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora značajno su povećane.

Tako su na opštim izborima 2022. predsjednici biračkih odbora na redovnim biračkim mjestima imali naknadu u iznosu od 170 KM, a njihovi zamjenici 70 KM.

Centralna izborna komisija BiH odlučila je na sjednici u Sarajevu da će naknada za predsjednike biračkih odbora na predstojećim lokalnim izborima, zakazanim za 6. oktobar, iznositi 400 KM. Zamjenici predsjednika biračkih odbora, imaće naknadu u iznosu od 200 KM, a članovi biračkih odbora 110 KM , dok će njihovi zamjenici dobiti naknadu od 60 KM.

Sredstva za naknade biračkim odborima biće isplaćivana iz budžeta opština i gradova u BiH, te iz budžeta Brčko distrikta.

Kako je kazala predsjednica CIKBiH Irena Hadžiabdić, ova odluka je presedan, u odnosu na ranije odluke jer se na ovaj način žele stimulisati svi zainteresovani u BiH da se prijave na javni konkurs za predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora.

“S ovim ljudima ćemo raditi naredna tri mjeseca, nakon njihovog selektovanja. Oni će biti uključeni u intenzivne treninge i oni preuzimaju najveći dio odgovornosti za provođenje izbora na biračkim mjestima. S ovim povećanjem smatramo da će biti stimulisani da se prijave i adekvatno nagrađeni za svoj rad”, kazala je Hadžiabdić naglasivši da će edukacija predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora za predstojeće izbore trajati znatno duže nego u predizbornim periodima u ranijim izbornim ciklusima.

Izmjenama Izbornog zakona BiH koje je u martu nametnuo Kristijan Šmit novina je da od sada CIKBiH javnim konkursom bira predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora. Tako bi pred CIK-om trebalo da bude odabir čak oko 12.000 osoba koje će biti na čelu biračkih odbora.

CIKBiH bi osim selekcije i imenovanja, trebalo da izvrši i evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Birački odbor inače čine predsjednik i njegov zamjenik, te dva člana i njihovi zamjenici, ako je u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za određeno biračko mjesto upisano do 350 birača.

Ako je za određeno biračko mjesto upisano više od 350 birača, onda birački odbor pored predsjednika i zamjenika ima četiri člana i njihove zamjenike.

Članove biračkih odbora imenovaće opštinske i gradske komisije na prijedlog političkih stranaka zastupljenih u direktno izabranom organu jedinice lokalne samouprave iz relevantne osnovne izborne jedinice, a koje su dobile mandat u trenutku potvrđivanja rezultata lokalnih izbora u prethodnom izbornom ciklusu.

Ipak, vlast u Banjaluci u svojevrsnoj je pat poziciji kada je riječ o sprovođenju izbora nakon što je Centralna izborna komisija raspisala izbore za 6. oktobar ove godine, prihvatajući pri tom nametnute izmjene Izbornog zakona. Istovremeno, Izborni zakon koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na nedavnom zasjedanju nije stupio na snagu i neće uskoro – jer Bošnjaci pokreću veto u Vijeću naroda.