Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

– Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak – rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.