Visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje Kristijan Šmit je 27. aprila 2023. godine nametnuo izmjene Ustava FBiH koje nisu odmah stupile na snagu nego je kao rok određen 1. maj 2024. godine ukoliko Parlament FBiH ne donese sam potrebne izmjene.

Šmit je 27. aprila nametnuo izmjene kojima je na 24 sata suspendovan Ustav FBiH što je omogućilo formiranje Vlade FBiH, ali i dio koji je trebao da spriječi mogućnost imenovanja Vlade FBiH što je bio slučaj u mandatu od 2018. do 2022. godine, piše Klix.

Parlament FBiH nije u proteklih godinu dana ni pokušao dogovoriti izmjene Ustava BiH.

Od danas će u Ustavu FBiH postojati odredba koja će omogućiti da jedan od potpredsjednika, ako se u prva dva kruga ne postigne saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika, može biti preglasan prilikom imenovanja Vlada, uz jedan bitan uslov.

Ukoliko bi se to dogodilo preglasani potpredsjednik bi mogao uložiti veto na tu odluku.

U tom slučaju odluku o imenovanju Vlade bez potpisa jednog od potpredsjednika morao bi potvrditi ne samo Predstavničkim dom kao u prva dva kruga, već i Dom naroda većinskim glasanjem.

Najvažnije, protiv ne bi smjelo biti 3/5 delegata (14 od 23) ni u jednom klubu konstitutivnih naroda u ovom domu.

To je zapravo i najveća promjena, jer bi stranci/koaliciji koja bi željela zakočiti imenovanje Vlade kroz klubove konstitutivnih naroda trebalo umjesto ranijih 13, u konačnici 14 delegata. Time će onoj stranci koja “brani” veto biti izazovno naći tih 14 delegata koji će u datom trenutku morati glasati protiv imenovanja Vlade.

Odnosno, nije dovoljno da 3/5 delegata ne glasa “za” imenovanje, već oni moraju glasati “protiv” da bi veto izdržao.

U slučaju da ni tada ne uspije imenovanje Vlade ponovo bi se tražila saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika. Ukoliko Vlada opet ne bi bila imenovana Parlament Federacije i kantonalne skupštine će biti raspuštene.

Nakon toga bit će raspisani prijevremeni izbori za Predstavnički dom i za kantonalne skupštine.