Iako se u javnosti izmjene i dopune Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, često predstavljaju kao tehničke, suština je potpuno drugačija, jer se izmjenama u značajnoj mjeri ojačava Centralna izborna komisija, koja će u pojedinim slučajevima, recimo kod finansiranja, imati možda i najveću autonomiju u državi.

Naime, Šmit je u Izborni zakon BiH članom 2. nametnuo da  “budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju se u vrijeme i iznosima koje odredi organ nadležan za sprovođenje izbora”.

Dalje, nametnuti su i članovi koji govore da CIK može podnijeti budžetski zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koji utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH te da Ministarstvo može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu CIK-a bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet CIK-a u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže.

“Ministarstvo finansija nema mogućnosti da mijenja budžetski zahtjev. To nema niko, ni Ustavni sud BiH. Došlo je do unitarizacije. Nove tehnologije su floskula, svi likuju, a sve ostaje isto. Ovdje se radi o saradnji CIK-a sa OHR-om i vjerovatno se planiraju neke nečasne radnje”, rekao je Branko Petrić, bivši dugogodišnji član Centralne izborne komisije BiH.

Među “spornim” stvarima koje je nametnuo Šmit su i birački odbori. Za razliku od postojećeg Izbornog zakona prema kojem lokalne izborne komisije biraju članove, predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, nametnuto je da ubuduće CIK imenuje predsjednike i zamjenike predsjednika.

 “Oko 60.000 članova je biračkih odbora, i oni sad kao treba da izaberu 5.000 ili 6.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Ko će to uraditi? Oni to ne mogu imenovati”, rekao Petrić, dodajući da se u potpunosti razvlašćuju lokalne izborne komisije.

On smatra da se radi o ogromnoj centralizaciji CIK-a, te da priča o novim tehnologijama “ne pije vode”, jer u praksi se neće desiti ništa, i neće biti novih tehnologija.

“Nema šta nije dirnuo (Šmit), sve je prepakovao i unesena je pravna nesigurnost. Zakon je do sada mijenjan dvadeset i više puta, sada je 114 izmjena”, istakao je Petrić.

Jedan od spornijih članova, posebno za zvaničnike u Republici Srpskoj je onaj koji kaže da izabranom članu tijela vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti presude kojom mu je izrečena bezbjednosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti. Dalje, mandat prestaje i danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa. Ovo je zvaničnicima u Republici Srpskoj posebno sporno zbog postupka koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH uvodi se i mirovanje mandata, tačnije lice koje je izabrano u neki zakonodavni organ, a već obavlja izvršnu funkciju, može svoj mandat staviti na mirovanje. U tom slučaju na njegovo mjesto u zakonodavnom organu dolazi sljedeći sa liste, s tim da on, kada završi svoju izvršnu funkciju, ili podnese ostavku na nju, može vratiti svoj mandat.

Zakonski se uspostavlja i Centar za edukaciju, a značajna ovlaštenja se daju samo CIK-u, koji će kroz pravilnike koje samostalno donosi u značajnoj mjeri moći uticati na izborni proces. Recimo, CIK će donijeti bliže propise i biće odgovoran za nabavku, distribuciju i sigurnost izbornih tehnologija, a vršiće i selekciju, imenovanje, evidenciju, edukaciju, sertifikaciju i ocjenjivanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

Za opšte izbore mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora popunjavaće se na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu FBiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske  u prethodnom ciklusu. Do sada su svi oni koji se registruju za učestvovanje na izborima bili u prilici da dobiju mjesta u biračkim odborima, što je često kritikovano s obzirom na to da je bila javna tajna da se tim mjestima trgovalo.  

Mijenja se i član koji se odnosi na sam čin glasanja pa tako umjesto kao do sada kada je birač mogao glasati za listu i sve kandidate sa te liste, sada će moći glasati za jednu listu i označiti jednog ili najviše tri kandidata na jednoj listi. Ako je birač validno označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim.

Nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH precizirano je i ko može biti član Centralne izborne komisije BiH, međutim ti kriterijumi, kako je navedeno u nametnutom Izbornom zakonu, neće se primjenjivati na postojeće članove Centralne izborne komisije BiH.

Poseban račun za finansiranje kampanje

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, uvodi se novina da se kampanja za izbore mora voditi preko jednog računa.

“Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuje na izborima za organe vlasti BiH na svim nivoima dužni su otvoriti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje. Račun za finansiranje izborne kampanje otvara lice ili organ kojeg ovlasti politička stranka, odnosno nezavisni kandidat. Sredstva koja politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti BiH na svim nivoima namjeravaju utrošiti za izbornu kampanju moraju biti unaprijed uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje”, piše u Šmitovom nametnutom zakonu.

U Izbornom zakonu novine i za medije

Nametnutim Izbornim zakonom BiH “uređeno” je i pitanje medija u izbornoj kampanji, pa je tako uveden novi član da online mediji koji se opredijele za izvještavanje o izbornoj kampanji moraju osigurati javne i transparentne informacije o svom vlasništvu.

Takođe uvodi se i da će elektronski mediji koji prate izbornu kampanju biti dužni pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu s tim, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na dalje postupanje.

“Cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biće jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”, piše u zakonu.