Grupa naučnika iz Global Vaccine Data Network otkrila je dvije nove, ali vrlo rijetke nuspojave koje izazivaju vakcine protiv koronavirusa: neurološki poremećaj i upala leđne moždine.

Nakon što su pročešljali elektroničke bolničke kartone 99 miliona ljudi iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske koji su primili vakcine farmaceutskih kompanija Pfizer, Moderna i AstraZeneca, uporedili su učestalost pojavljivanja 13 bolesti mozga, krvožilnog sistema i srca od kojih su oboljeli cijepljeni s učestalošću pojavljivanja tih bolesti prije pandemije koronavirusa, prenosi Dnevnik.hr.

Studija koja je objavljena u časopisu Vaccine, inače najveća u istoriji o temi sigurnosti vakcina, potvrdila je povezanost mRNA vakcina kompanija Pfizer i Moderne te rijetkih nuspojava miokarditisa i perikarditisa.

Uz to, potvrdila je povezanost vakcine AstraZeneca i rijetkih nuspojava Guillain-Barréovog sindroma (neurološki poremećaj u kojem imunološki sistem napada neurone) te tromboze venskih sinusa (krvni ugrušak u mozgu), piše Guardian.

Međutim, studija je otkrila i vezu između vakcina kompanije AstraZeneca i rijetke nuspojave akutnog diseminiranog encefalomijelitisa (upalna demijelinizirajuća bolest centralnog nervnog sistema).

Profesor Džim Bateri (Jim Buttery), koji je učestvovao u istraživanju, rekao je kako ih je ovo istraživanje nagnalo da provedu još jedno kako bi te podatke potvrdili. Onda su poručili bolničke kartone 6,8 miliona Australaca koji su primili AstraZenecinu vakcinu i potvrdili da je ono znalo izazvati akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM), ali i još jednu rijetku nuspojavu, transverzalni mijelitis, odnosno upalu leđne moždine.

Druga australska studija pokazala je da učestalost oboljenja od ADEM-a iznosi 0,78 na milion doza vakcina, a da se upala leđne moždine pojavila u 1,82 slučajeva na milion doza. Bateri je rekao da naučnici za rijetke nuspojave nisu saznali sve dok vakcinu nisu primili milioni ljudi.

– Niti jedno kliničko ispitivanje ne može imati toliko učesnika koji bi nam omogućili da odgovorimo na ta pitanja. Na njih smo mogli dobiti odgovore tek nakon što se vakcina počela koristiti – rekao je Bateri, prenosi Avaz.

Pojasnio je i da su akutni diseminirani encefalomijelitis i transverzalni mijelitis ozbiljne bolesti, ali da se oboljeli od njih uglavnom oporave.

Takođe, naučnici su ponovili kako su prednosti vakcina ipak puno veće od eventualnih rizika i posljedica.