Rasplet događaja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini upućuje da domaći političari neće sami usvojiti izmjene Izbornog zakona koji se odnose na integritet izbora, odnosno tehničke izmjene.

To do maksimuma povećava šanse da posao završi Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

Klix.ba nezvanično saznaje da je Šmit pripremio odluku te vjerovatno početkom marta mogao nametnuti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

Razlog zašto to do sada nije uradio, iako je najavio je što čeka da prođe rok koji su domaći političari sami sebi postavili i obećali da će u sklopu evropskih zakona usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona.

Suštinski, predstavnici vlasti na nivou BiH su prije nešto više od mjesec dana od Šmita tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD su čak i prijetili osnivanjem izborne komisije Srpske, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.

Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora.

To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.

Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu.

Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH.

Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

Međutim, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti.

Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.

Podsjetimo, Šmit je 19. decembra prošle godine sazvao konferenciju za medije i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.

U međuvremenu je Šmit prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.

Ali, Šmit je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.