Stalna poskupljenja pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj upalila su alarm u Vladi, gdje su užurbano počeli da mijenjaju propise da bi stali u kraj malverzacijama i zaštitili cijenu bar jedne vrste hljeba, dok im sa druge strane poručuju da je odluka o poskupljenjima upravo donesena na Trgu Republike te da ako žele da pomognu građanima – otvore pekaru i prodaju hljeb po cijeni po kojoj žele.

Novo divljanje cijena u pekarama počelo je sa početkom ove godine, a kao opravdanje takve poslovne politike pekari koriste rast najniže plate u Srpskoj sa 700 na 900 maraka. Takva njihova politika poslovanja naišla je i na osude u Vladi Srpske, gdje tvrde da se pekari služe raznim malverzacijama, jer dok cijene ostalih osnovnih namirnica poprilično miruju, kod njih je suprotan trend.

– Uredbom o ograničavanju marži na osnovne životne namirnice ograničena je marža na određenu vrstu hljeba. Riječ je o hljebu od 600 grama od brašna tip 500. Međutim, na terenu smo primijetili da pekari vješto izbjegavaju da prave i prodaju taj hljeb – rekao je “Glasu Srpske” ministar trgovine i turizma Denis Šulić.

Tvrdi da pekari dodaju određene aditive ili sa druge strane dodaju, odnosno smanjuju gramažu samo da ne bi pravili i prodavali hljeb na koji je ograničena marža.

– Iz tog razloga izmijenićemo postojeću uredbu da bismo stali u kraj malverzacijama pekara. Do kraja ove sedmice naš nacrt predloženih rješenja biće na stolu premijera Srpske Radovana Viškovića, a nakon toga sa relevantnim stručnjacima iz različitih oblasti raspravljaćemo o našem prijedlogu za izmjene pomenute uredbe – rekao je Šulić, koji očekuje da do kraja ovog mjeseca Vlada RS usvoji izmijenjenu uredbu da bi riješili problem zaobilaženja propisa koji su trenutno na snazi.

Kakav odnos pekari u Srpskoj imaju prema građanima, Šulić navodi, pokazuje to da se niko od njih nije priključio kampanji “Društveno odgovorni” i ponudio jeftinije proizvode.

– Nama posebno bode oči to što je velika razlika u cijeni hljeba u Srpskoj i Srbiji. Kilogram hljeba preko Drine košta 1,90 maraka, a kod nas čak 3,20 marka. Upravo ta velika razlika u cijeni nas je navela da pokušamo novom uredbom da smanjimo cijenu osnovnog hljeb. Izmjena uredbe ide za sada u tom smjeru da pod kontrolu stavimo cijenu osnovnog hljeba, jer kod ostale robe nije bilo značajnije promjene cijena u posljednje vrijeme – poručio je Šulić.

Najveći problem su, podsjeća Šulić, upravo cijene pekarskih proizvoda, odnosno osnovnog hljeba, koji bi trebalo da bude pristupačan svim građanima.

– Ako neko na osnovu svojih zahtjeva želi da kupuje hljeb sa određenim sastojcima i žitaricama, mi na to nećemo uticati niti se miješati. Nas interesuje samo da stavimo pod kontrolu cijenu osnovnog hljeba – zaključio je Šulić.

Da je minimalac okidač za divljanje cijena u pekarama podsjetio je prvi čovjek Udruženja pekara RS Saša Trivić, koji je usput poručio Vladi Srpske da otvori pekaru pa da pravi i prodaje hljeb po cijeni po kojoj hoće.

– Ne treba se baviti ograničavanjem marže, neka otvore pekaru i prodaju hljeb pošto hoće. Marža nikada nije bila pod znakom pitanja, koliko god odrede maržu neka ona bude toliko. Država se može baviti maržama, ali ne može cijenama. Kada pravimo hljeb, ne gledamo na koji je ograničena marža, već pravimo onaj koji ljudi hoće da kupe – rekao je “Glasu Srpske” Trivić.

Naglasio je da oni ne utiču na to šta će trgovac naručiti, niti određuje trgovac šta će kupac kupiti.

Okidač za najnovija poskupljenja u pekarama, navodi Trivić, je rast najniže plate, jer je, kako navodi, učešće radne snage u proizvodnji pekarskih proizvoda 35 odsto.

– Ako je Vlada podigla minimalac za 30 odsto, mi plate radnicima moramo povećati za deset do 15 odsto. Odluku o povećanju pekarskih proizvoda je donijela Vlada odlukom o povećanju minimalca – poručio je Trivić.

Naglasio je da je cijena hljeba različita od grada do grada te da on košta u najvećem gradu Srpske od 1,80 do 2,30 maraka.

– Nemamo ujednačene cijene. Niko nikoga nije ograničio i dogovorio se. Nije mi uopšte jasno zašto se Vlada bavi hljebom. Onome kome je preskupo, pravi hljeb kod kuće – zaključio je Trivić i najavio da bi njihovi proizvodi u idućim mjesecima mogli poskupjeti za oko pet odsto.

Na enormna poskupljenja ogorčeni su Banjalučani, koji sve manje posjećuju pekare, jer im je za jedan obrok potrebno više od pet maraka.

 – Burek i jogurt koštaju i više od pet maraka, pohovana palačinka je oko četiri i po do pet maraka, parče pice je tri marke, rijetko gdje imate kiflu za pola marke. Sve ovo morao bi biti alarm za uzbunu, jer je pekara postala luksuz – rekao je “Glasu” Marko V.

Da je život u najvećem gradu Srpske skuplji nego u ostalim dijelovima potvrdili su nam i sagovornici, koji hljeb zarađuju radeći u pekarama.

Iz jedne zvorničke pekare potvrdili su za “Glas” da kifla košta 0,30 feninga, što je neuporedivo povoljnije nego u najvećem gradu Srpske.

– Imamo sve pekarske proizvode osim hljeba i bez obzira na sve turbulencije, nismo korigovali cijene. Pite od 250 grama i dalje su tri marke, što je, vjerujem prihvatljivo za potrošače – kazali su iz ove pekare.

U Hercegovini poskupjeli su proizvodi u pekarama, a u Trebinju cijene su najsličnije onim u Banjaluci. Ipak, u ostalim dijelovima Hercegovine potrebno je izdvojiti manje novca za hljeb i pekarske proizvode.

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, navodi da i pekari u Semberiji nisu mijenjali cijene svojih proizvoda.

– Hljeb košta od 1,50 do 1,80 maraka. Nismo mijenjali cijene i nastojaćemo da održimo ovu politiku poslovanja sve dok budemo mogli – kazao je “Glasu” Pelemiš.

Cijene brašna stabilne

U Udruženju mlinara RS navode da cijene brašna nisu mijenjane u proteklih pola godine.

– Za vreću brašna od 25 kilograma potrebno je izdvojiti od 20 do 28 maraka, u zavisnosti od kvaliteta – rekao je “Glasu” predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos i dodao da će do žetve biti zadržane trenutne cijene brašna.