Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave sutra, 19. decembra, veliki hrišćanski praznik Svetog Nikolu, jednu od najvećih krsnih slava u našoj zemlji zbog čega se govori: “Pola Srbije slavi, pola ide na slavu”. Postoje običaji koji se vezuju za sam praznik, ali i oni namjenjeni za dan uoči važnog datuma.

Prema vjerovanju, osim pripreme praznične trpeze ne bi trebalo raditi kućne poslove ili ostale fizičke poslove, danas, sutra i dan nakon crvenog slova.

Sveti Nikola smatra se zaštitnikom djece pa treba večeras pripremiti simbolične darove za najmlađe u čast ove tradicije i u skladu sa praznikom. Poklone treba staviti u dječje cipele koje se postavljaju pored prozora.

Djeci možete darivati orahe, jabuke, lješnike, poneki slatkiš. U pojedinim krajevima tradicija darivanja poštuje se i na dan slave. Treba pomoći i onima koji nemaju. Prema predanju Sveti Nikola je nakon smrti roditelja podjelio svoju imovinu siromašnima čiji je takođe zaštitnik.

U narodu je zastupljeno vjerovanje da žensku djecu koja se rode danas, uoči Svetog Nikole, prati velika sreća u životu odnosno da će imati srećan brak.

Sveti Nikola poznat je i kao srpski Božić Bata. Ova legenda datira iz vremena kada je ovaj svetac bio ugledni sveštenik, nakon što je naslijedio strica na mjestu episkopa. Njegovi roditelji su umrli, a Nikola, koji nije mario za materijalne stvari, počeo je da djeli imanje svojih roditelja siromašnima.

U Patri je tada živio jedan ugledan i bogat čovjek, koji je kasnije izgubio službu i sav imetak. Taj čovek imao je tri kćerke koje su bile izuzetno lijepe, oskudica je bila toliko velika da on nikako nije mogao da ih uda jer nije imao miraz pa je odlučio da, zbog strašne neimaštine, kuću pretvori u mjesto bluda.

Sveti Nikol saznao je za to pa je uzeo vrećicu, napunio je zlatnicima, umotao je u platno i prišunjao se noću kući ovog nesrećnog čoveka, ubacio je vreću kroz prozor. Otac se jako začudio kada je ujutru našao toliki novac, i pripisavši to milost Božijoj, riješio je da ga da u miraz najstarijoj kćeri. To isto ponovilo se i sa drugom ćerkom, prenosi Novosti Magazin.

Po prvoj verziji čovjek je naslutio da će se dobrotvor pojaviti ponovo kako bi mu ostavio novac da uda i treću kćerku pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. Kada je Sveti Nikola došao da po treći put ostavi svoj dar, čovjek je iskočio iz zasjede i prepoznao je Svetog Nikolu. Svetitelj ga je tada zakleo da o njegovom dobročinstvu ništa ne govori pa mu je otkrio i mnoge pouke.

Prema drugoj verziji legende, Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka u zasjedi. Kako ne bi bio otkriven, dosjetio se da se popne na krov i da zlatnike ubaci kroz dimnjak. Čarape su se sušile na otvorenom ognjištu, pa su zlatnici padali pravo u vatru. Mnogo vijekova kasnije, kod nas će se razviti mit o Božić Bati, pandan tome u zapadnoj kulturi jeste Djeda Mraz.