Vlada Republike Srpske umanjiće naknade koje se preko Zavoda za zapošljavanje isplaću nezaposlenima i smanjiti njihovo trajanje jer je zaključila da one stimulativno utiču na pasivnost radnika i njihovu nezainteresovanost da traže posao.

Riječ je o naknadama na koje ima pravo svako ko ostane bez posla pod uslovom da je na njemu proveo najmanje osam mjeseci neprekidno i da mu je radni odnos prestao bez njegove saglasnosti i krivice.

U Narodnu skupštinu Republike Srpske po hitnom postupku je upućen prijedlog izmjena Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a ukoliko bude usvojen, nova pravila će biti na snazi od početka naredne godine.

Za početak, naknade se više neće obračunavati po osnovu radnog staža, nego po osnovu toga koliko je nezaposlena osoba bila osigurana od nezaposlenosti, odnosno po tome koliko ima staža osiguranja.

Tako će ubuduće oni koji su ostali bez posla, a koji su bili osigurani između 30 i 35 godina umjesto 18 mjeseci naknadu primati 15 mjeseci.

Oni koji su bili osigurani od nezaposlenosti više od 35 godina umjesto 24 mjeseca mogu da računaju na naknadu u dužini od maksimalno 18 mjeseci.

Zavod nema novca da isplaćuje naknade

Iznos naknade do sada nije mogao biti ispod 80 odsto od najniže plate u Srpskoj, a od 1. januara naredne godine minimum je utvrđen na 55 odsto.

U obrazloženju zakonskih izmjena Vlada priznaje da je ovaj model postao neodrživ.

Naime, prvo je stopa doprinosa koja se plaćala po osnovu nezaposlenosti smanjena sa 0,8 na 0,6 odsto čime su prihodi Zavoda za zapošljavanje značajno smanjeni dok su na drugoj strani prava nezaposlenih vremenom rasla.

„Došlo je do značajnog povećanja rashoda, što je dovelo u finansijskom smislu Zavod u nepovoljnu situaciju i nemogućnost da obavlja svoju redovnu djelatnost. Zbog velikog disbalansa u prihodima i rashodima, u periodu od juna 2023. godine Zavod za zapošljavanje nije bio u mogućnosti isplaćivati bruto novčanu naknadu“, navode u Vladi RS obrazlažući zakon.

Smatraju da iznos najniže novčane naknade i vrijeme ostvarivanja ovog prava stimuliše pasivnost nezaposlenih i omogućava zloupotrebu od strane poslodavaca, naročito u području gdje radnici ostvaruju pravo na najnižu platu.

Navode da je visina najniže garantovane novčane naknade stimulativno djelovala na duži ostanak nezaposlenih na birou te se negativno odrazla na njihov povratak na tržište rada.

„U pojedinim slučajevima došlo je do pojave rada na crno i do angažovanja ovih lica putem ugovora o djelu ili drugim obligacionim ugovorima od strane poslodavca kod kojeg im je prestao radni odnos s ciljem izbjegavanja primjene propisa u oblasti rada i zapošljavanja“, stoji u obrazloženju zakona.

Očekuju da će izmjene zakona dovesti do finansijske stabilnosti zavoda, odnosno njegovom normalnom funkcionisanju.

„Iz navedenih razloga, ovaj zakon je neophodno donijeti u što kraćem roku, a to podrazumijeva njegovo donošenje po hitnom postupku“, zaključak je Vlade RS.

Podsjećamo, CAPITAL je još u februaru ove godine pisao o tome da postoje problemi u isplati naknada, kada su nam se javili korisnici i otkrili da im se duguje novac za nekoliko mjeseci unazad.