Rast najniže plate u Srpskoj na 1.050 maraka ugasio bi oko 20.000 radnih mjesta, a pojedini poslodavci napustili bi tržište Srpske i presili svoj kapital u druge zemlje. Taj iznos minimalca doveo bi i do rasta cijena namirnica u pojedinim trgovačkim lancima za čak deset procenata.

Poručeno je to sa jučerašnjeg sastanka Unije poslodavaca RS sa predstavnicima Vlade RS. Iako je bilo najavljeno da će na sastanku biti i premijer Srpske Radovan Višković on se nije pojavio, a u ime Vlade bio je ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović. On je rekao da Višković nije mogao doći zbog preuzetih obaveza te dodao da je juče ujutro održan sastanak Viškovića sa poslodavcima.

– Pitanje najniže plate treba da odrede socijalni partneri, ako se oni ne usaglase, onda odluku donosi Vlada. Prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika da ta plata iznosi 1.050 maraka od iduće godine je iznuđen potez – rekao je Mitrović.

Predsjednik Unije poslodavca RS Saša Trivić rekao je da mu je žao što nije došao Višković.

– Dobili smo informaciju da iznos najniže plate od 1.050 maraka nije konačan i da o svemu treba razgovarati. Sve zavisi od Vlade FBiH, odnosno koliko će tamo iznositi minimalac – rekao je Trivić.

Naveo je da i njihovi prijedlozi ka Vladi RS, među kojima je i iznos najniže plate od 750 maraka, nisu konačni i da o svemu treba razgovarati. Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić rekao je da ako bi došli u poziciju da Srpska ima najnižu platu od 1.050 maraka, to bi ugasilo oko 20.000 radnih mjesta.

– Pojedina preduzeća bi gasila proizvodnju ili bi se selila u druge zemlje, odnosno Srbiju, FBiH, Rumuniju i druge – rekao je Aćić i dodao da prilikom određivanja najniže plate u obzir treba uzeti dva elementa, odnosno inflaciju i ekonomski rast.

Poslodavci, kako iz privatnog tako i realnog sektora, pojavili su se na sastanku, a svi su bili saglasni da bi rast najniže plate za 350 maraka bio koban po njih.

Direktor preduzeća “Dermal” iz Kotor Varoša Radenko Bubić rekao je da bi rast najniže plate na 1.050 maraka uticao na rast troškova za plate za pet miliona maraka na godišnjem nivou te dodao da bi to ostavilo velike posljedice po njegovo preduzeće.

– Najnižu platu kod nas dobijaju samo oni koji su na bolovanju. Njih je svake godine svi više i dakle bilo bi ih još više od početka iduće godine. Oni bi tim bili nagrađeni za to što ne dolaze na posao – rekao je Bubić.

Svako određivanje najniže plate mimo uzimanja u obzir makroekonomskih indikatora bilo bi pogubno i po preduzeće “Destilacija” iz Teslića.

– Bili bismo primorani da otpustimo oko 320 radnika – rekao je direktor tog preduzeća Zoran Škrebić.

Takođe poslodavci su upitali šta se to toliko dobro desilo u Srpskoj da najniža plata bude povećana za 50 odsto.

– Ako se već poredimo sa Srbijom i sve prepisujemo od njih, onda treba da i od njih prepišemo i iznos najniže plate koja je tamo za iduću godinu najavljena u iznosu oko 400 evra – naveli su poslodavci.

Iz “Tropika” su poručili da bi rast najniže plate na 1.050 maraka uticao i na rast ostalih plata.

– Rast najniže plate ne bi imao od čega drugog da se finansira nego od rasta maloprodajnih cijena. Odnosno oko deset procenata bi digli cijene na rafovima. To bi se odrazilo na kompletno stanovništvo i to u vrijeme kada smo konačno malo primirili ovu inflaciju – rekao je zamjenik direktora “Tropika” Svetozar Petković.

Poslodavci su na kraju poručili i da će sve zaključke, prijedloge, ali i posljedice povećanja najniže plate, proslijediti Vladi Srpske, od koje će zatražiti da u roku od sedam dana odluči koliko će iznositi minimalac za iduću godinu, da bi znali u kojem smjeru da kroje svoje poslovne planove.

Deficit

Iz Unije poslodavaca RS poručeno je i da najniža plata ne smije biti tretirana kao minimalna poreska osnovica, odnosno da rast te plate ne treba za posljedicu imati namirivanje budžetskog deficita.

– Ekonomska teorija i praksa ukazuju na to da rast najniže plate koji nije baziran na makroekonomskim indikatorima u kratkom roku za posljedice ima rast neformalne ekonomije – poručili su poslodavci.