Najčešći razlog za namjerni prekid trudnoće je, nažalost, u sferi planiranja porodice te najveći broj žena navodi da ne želi više djece, tako da je abortus njen način kontracepcije, dok su materijalni razlozi na drugom mjestu, a potom i porodični, kazao je za “Nezavisne novine” Vladimir Perendija, specijalista ginekologije i akušerstva u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.

“U Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC Republike Srpske u proteklih pet godina, od 2017. do 2022. godine, bilo je 835 registrovanih namjernih prekida trudnoće”, kazao je Perendija i dodao da je za 10 mjeseci ove godine učinjeno 139 abortusa.

Prema njegovim riječima, najveći broj abortusa obavlja se u privatnim zdravstvenim ustanovama, a, kako kaže, tu postoje određeni problemi jer oni ne ispunjavaju sve ono što navodi član 14. Zakona o uslovima i postupku za prekid trudnoće.

“S druge strane, nijedna privatna zdravstvena ustanova u kojoj rade abortuse nikada nije prijavila nijedan abortus. Tako možemo samo govoriti o broju registrovanih abortusa, a nikako o približno tačnom broju abortusa u bilo kom gradu i uopšte u Republici Srpskoj”, pojasnio je Perendija.

Kako je rekao, zakon je precizno odredio kada i gdje se mogu vršiti abortusi i ko ih može vršiti.

“Prema Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoće, koji je donesen u martu 2008. godine, njegov član 14. precizira mjesto gdje se mogu vršiti namjerni prekidi trudnoća, tako da se prekid trudnoće do navršene 20. gestacijske nedjelje trudnoće obavlja u zdravstvenoj ustanovi koja ima bolničku službu iz ginekologije i akušerstva, anesteziologije i reanimacije, operacionu salu i službu transfuzije krvi”, kazao je Perendija i dodao da su to zasad javne zdravstvene ustanove, bolnice i klinike.

Ističe da se prekid trudnoće poslije navršene 20. gestacijske nedjelje obavlja u klinici ili kliničkom centru, te da za abortus mogu biti vezane brojne komplikacije i posljedice koje se prema vremenu i javljanju mogu podijeliti na neposredne, rane i kasne.

“Neposredne komplikacije arteficijalnih abortusa su perforacija materice i povrede grlića materice, krvarenje. Rane komplikacije su rezidua, odnosno zaostajanje dijelova ploda ili posteljice poslije arteficijalnog abortusa i krvarenje, te infekcije, endometritis i sepsa”, kazao je Perendija.

Pojasnio je da kasne komplikacije abortusa utiču na buduću plodnost žene, te na tok i ishod sljedećih trudnoća.

“Kod određenog broja žena poslije abortusa doći će do steriliteta, odnosno nemogućnosti zanošenja i iznošenja trudnoće. Višestruko se povećava i rizik za spontane pobačaje, prijevremene porođaje i nisku porođajnu težinu novorođenčeta”, pojasnio je Perendija.

Kako je rekao, što se tiče maloljetnih trudnica i trudnica koje nisu radno sposobne, zahtjev za prekid trudnoće podnosi roditelj, odnosno staratelj ili organ starateljstva.

“Maloljetna trudnica starija od 16 godina koja je radno sposobna može sama da podnese zahtjev za prekid trudnoće”, zaključio je Perendija.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kazali su da su lani obavljena 1.343 prekida trudnoće, od čega je spontanih bilo 157 u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj.

“U 2021. godini registrovana su 1.353 prekida trudnoća, od čega je 142 spontanih, dok je u 2020. registrovano 1.410 prekida trudnoće, od čega spontanih 144”, kazali su iz Instituta.

Kako su rekli, u 2019. godini registrovan je 1.571 prekid trudnoća, od čega su 143 spontana prekida, dok je u 2018. godini registrovano ukupno 1.740 prekida trudnoće, od čega je spontanih bilo 254.

Dodaju da su najzastupljeniji medicinski indukovani prekidi trudnoće, koji se najčešće rade zbog dijagnostikovane anomalije ploda ili odsustva srčane radnje ploda.