BiH je ponovo u fokusu međunarodne zajednice, a Milorad Dodik skrenuo je pažnju svih svjetskih lidera na sebe.

Ovo je izjavio ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, prenoseći utiske sa Generalne skupštine UN i bilateralnih sastanaka, koje je, prema njegovim riječima, imao s brojnim svjetskim liderima na marginama tog događaja.

Navodeći da su njegovi sagovornici “zadovoljni rezultatima nove vlasti u BiH u proteklih sedam mjeseci”, Konaković, međutim, nije propustio priliku da istakne da su isti, kako tvrdi, na svakom sastanku “zbog političkih aktivnosti vlasti iz Republike Srpske izrazili svoju zabrinutost”.

– Impresija kako je Milorad Dodik skrenuo pažnju svih svjetskih lidera na sebe stoji – rekao je ministar spoljnih poslova BiH.

Prešao “crvenu liniju”

Dodaje da je predsjednik Srpske i lider SNSD prešao “crvenu liniju” i da sada svi svjetski lideri, kada govore danas o BiH, govore na dva načina.

– Prvo o rezultatima koji su postignuti, posebno u svjetlu evropskih integracija, ali i o negativnim aktivnostima iz Republike Srpske, a posebno odnosu prema visokom predstavniku, o čijem mandatu i legitimitetu niko u zgradi UN ne dvoji – poručio je Konaković.

Istakao je da će narednih dana posjetiti i Vašington gdje, kako je rekao, planira da se sastane s nekoliko kongresmena i senatora, kao i zvaničnicima Stejt departmenta koji su zaduženi za BiH i Balkan.

O tome koliko je dobro to što se BiH, prema tvrdnjama njenog ministra spoljnih poslova, ponovo vratila u fokus međunarodne zajednice, te da li je po Republiku Srpsku opasno to što su se svjetski moćnici ponovo “zabavili” problemima u BiH, pitali smo stručnjaka za međunarodne odnose i bivšeg karijernog diplomatu, Srećka Đukića.

On smatra da povratak u žižu svjetske javnosti ne mora da bude loš, ukoliko vlasti u Srpskoj i BiH, kako kaže, to budu znale da iskoriste na pravi način.

– Povratak u fokus međunarodne zajednice treba doživljavati kao novu evaluaciju evroatlantskih integracija. Do sada su te integracije bile upitne što se tiče BiH, ali čini se da su te dileme postale daleko manje i da ih skoro nema kad je u pitanju EU. Možda datum ulaska u EU, a pominje se 2030. godina, nije realan, ali je sama ta najava najrezolutnije priznanje i poziv za članstvo. Sve aktivnosti koje se posljednjih dana vode, ne samo u okviru Evrope i vodećih evropskih država i institucija, usmjerene su ka tome da se podstakne taj posljednji talas proširenja na zemlje Zapadnog Balkana – tvrdi Đukić.

Jasna poruka iz EU
S druge strane, on upozorava na brojne negativne i potencijalno opasne posljedice po Republiku Srpsku zbog toga što je svjetskim liderima, prema Konakovićevim riječima, predsjednik Srpske skrenuo pažnju svojim “prelascima crvene linije”.

– Republika Srpska je uvijek imala dva puta – jedan je da nastavi da se kreće izvan BiH, a drugi je da se uklopi u tokove koji je vode u EU. Uvjeren sam da je u najvećem interesu Srpske da sve probleme koje ima prevaziđe mirnim putem i da se uključi u novi integracioni talas. U suprotnom, kao što već svi znaju, prijeti realna opasnost od brojnih procesa koji, najblaže rečeno, nisu prijatni i nikad ne znate kako će se završiti – upozorava Đukić.

Dodaje da ne postoji ni najmanja dilema oko toga da će međunarodna zajednica preduzeti sve korake kako bi se očuvao mir u BiH.

– Poruka je jasna – rata u BiH neće biti i preduzeće se svi koraci, kako pravni tako i vojni, da se spriječi bilo kakav sukob. Ako se vidi jasna prepreka u pogledu tog međunarodnog faktora, mislim da svaka realna politika treba da izabere onu varijantu koja neće nanijeti štetu Republici Srpskoj – ističe Đukić.

ZABRINUTOST ZBOG BALKANA
Da u međunarodnoj zajednici, posebno na Zapadu, postoji ozbiljna zabrinutost zbog bezbjednosne situacije u ovoj regiji, potvrđuje otvaranje nove specijalizovane Opservatorije za Zapadni Balkan, koja će djelovati pri američkom Institutu za strategiju i politiku.

Kako su naveli iz te organizacije, Opservatorija će služiti kao baza za kreatore politike, zakonodavce, akademike i novinare širom Zapada kako bi razgovarali o novim izazovima i krizama u regionu kroz redovne publikacije, događaje i okrugle stolove, popunjavajući prazninu u političkim istraživanjima Zapadnog Balkana usred produbljivanja zabrinutosti zbog pogoršanja bezbjednosti u regionu.