Sve ukazuje na to da ni izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, koje su nedavno usvojene u Predstavničkom domu parlamenta BiH, neće učiniti mnogo transparentnijom imovinu nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, pišu Nezavisne.

Ovaj problem u BiH prisutan je već godinama, pa je tako i u izvještaju Evropske komisije o BiH za 2022. godinu upozoreno da određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija jeste dobrovoljno objavio svoje imovinske kartone, ali to nisu učinili svi predsjednici sudova i glavni tužioci.

U tom izvještaju je, između ostalog, upozoreno da BiH ni prošle godine nije zabilježila napredak ka uspostavljanju čvrstog sistema za provjeru imovinskih kartona sudija, tužilaca i članova VSTS BiH.

Istina, u ovoj godini je došlo do napretka, odnosno usvajanja izmjena pomenutog zakona, ali ostaje skepticizam da će to donijeti bilo kakav pomak.

Novinar Uroš Vukić, koji više od 15 godina prati rad bh. pravosuđa, ističe da je izmjenama i dopunama Zakona o VSTSu, koji je usvojen u Predstavničkom domu u drugom čitanju, uspostavljen sistem provjere kartona sudija i tužilaca i članova VSTSa, ali…

“Radi se o kozmetičkim promjenama. Problem pravosuđa nisu zakoni, već ljudski faktor i nema tog zakona koji oni neće zaobići. I posljednje izmjene Zakona o VSTSu ostaće mrtvo slovo na papiru”, navodi Vukić.

Zakon, kako podsjeća, stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku”, a primjenjivaće se 90 dana od stupanja na snagu, “što znači da je neko namjerno sudijama i tužiocima i članovima VSTSa ostavio dovoljno vremena da sakriju imovinu koju imaju”.

“Pravosuđe u BiH je korumpirano i to je činjenica, nemaju integritet i, jednostavno, niko ne vjeruje u njega. Ovakvo pravosuđe koje imamo plod je reforme koju su sprovodili, između ostalih, i ti isti Evropljani koji sada kritikuju. Najveći problem u BiH je korupcija u pravosuđu, što savršeno odgovara političarima, koji nemaju interes da diraju bilo šta. Vrlo jednostavno, zašto bi mijenjali nešto što imaju pod kontrolom?”, pita Vukić.

Novinar Nikola Morača takođe kaže da će, naravno, i dalje postojati “virtuozi” koji će sakrivati ono što posjeduju, pa i pojedine sudije i tužioci, ali on ipak vjeruje da će izmjene i dopune Zakona o VSTSu natjerati sudije i tužioce da malo više pokažu javnosti kakvu imovinu imaju. Izmjene su, podsjeća, dio evropskog puta kojim se BiH mora kretati.

“Iako je trenutna brzina kretanja proporcionalna brzini nadaleko poznatog voza ‘ćire’, biće ona sve brža i brža. Vjerujem da će EU sve više utezati te zakone ili izmjene postojećih zakona. Naravno da će postojati virtuozi koji će sakrivati ono što posjeduju, pa i pojedine sudije i tužioci, ali i to sakrivanje imovine biće veliki rizik za njih, jer im svakako neće biti svejedno kada svoju imovinu budu prepisivali na ‘povjerljive’ osobe”, rekao je Morača za “Nezavisne novine”.

Ivana Korajlić, izvršni direktor “Transparency internationala” za BiH, podsjeća da je ovaj zakon, još u prvoj verziji nacrta, imao nekoliko praznina, koje će i dalje omogućiti nosiocima pravosudnih funkcija da ne prijavljuju svu imovinu koja im je na raspolaganju. Te praznine su, ističe, ostale i u konačnom tekstu zakona.

“Prije svega, mislim tu na ograničenje prijavljivanja imovine samo za srodnike koji se nalaze u istom domaćinstvu, što znači da ako imate punoljetnu djecu koja nisu sa vama u domaćinstvu, možete prebaciti imovinu na njih i ne morate to navoditi u imovinskim kartonima. Osim toga, oni, za koje ste obavezni da navedete imovinu, mogu odbiti da daju saglasnost da se njihova imovina prijavi u imovinskom kartonu i samim tim to ostavlja mogućnost da dio imovine koji nosioci pravosudnih funkcija žele sakriti, to mogu i da učine”, kaže Korajlićeva.

Manjkavost je, dodaje, i to što nisu adekvatno propisane sankcije ukoliko se pokaže da informacije koje su navedene u imovinskim kartonima nisu tačne ili su namjerno prikrivene.

“Iako jeste napredak to što se uvodi obaveza prijavljivanja imovine, te se definiše procedura kontrole, opet tu ima nekoliko praznina koje mogu dovesti do problema u praksi”, pojasnila je Korajlićeva za “Nezavisne novine”. 

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka  kaže da, uprkos zakonu, uvijek će se u njemu naći i rupe.

“Što je najgore, i nosioci vlasti, odnosno oni koji donose te zakone, namjerno ili ne, ostavljaju još više prostora za zloupotrebu zakona. Kod nas je rakrana uticaj politike na pravosuđe, a posebno na izbor sudija i tužilaca. Osim toga, na početku se govorilo da će, ako sudije i tužioci budu imali veliku platu, biti još nezavisniji. Nažalost, to se nije desilo. Apsolutno građani ne vjeruju pravosuđu, a posebno ne tužilaštvima”, naveo je Žolja za “Nezavisne novine”.