Novouređeni apartman, besplatno otkazivanje, u blizini gradskih atrakcija – samo 21 evra za noć za dvije osobe. Ili pak hotel s četiri zvjezdice, u centru grada, s odličnim doručkom, za samo 50 evra na noć, takođe za dvije osobe, ovako zagrebački Jutarnji list opisuje turističku ponudu u Banjaluci.

Opisuju da se za ovo se ne mijenja kontinent nego se sjeda u automobil te na lokaciju dolazi za maksimalno dva sata.

“Oni koji se za to odluče brzo će shvatiti kako nisu jedini Hrvati koji ljetne dane provode u Banjaluci – naprotiv, hrvatski posjetioci čine preko 10 odsto ukupnog broja stranih posjetitelja ove relativno nove kopnene turističke destinacije koja je Hrvatima sve više privlačna zbog veoma niskih cijena i brzine dolaska”, navodi se u tekstu Jutarnjeg.

Prema podacima iz Turističke zajednice Banjaluke, lani je najveći grad Spske posjetilo 5.700 Hrvata i napravilo 8.602 noćenja, a ispred njih su po turističkom prometu gosti iz Srbije i Slovenci na koje otpada 31 odnosno 19 odsto ukupnog turističkog prometa.

Treba imati na umu da je službena statistika krnja – naime, ona se odnosi isključivo na turistički promet koji se odvija u hotelima, motelima i pansionima dok su apartmani, sobe i kuće za odmor izvan službene statistike pa bi konačne brojke vjerojatnije bilo tačno pomnožiti negdje s tri.

“Pored toga što je po statistici popunjenost kapaciteta vrlo mala – tek 18 odsto što je nemoguće i upućuje na ne prijavljivanje gostiju – imamo skoro 50 odsto registriranih kapaciteta u apartmanima koji nisu dio obračuna. Takođe, pretpostavka je da pojedinci i male grupe uglavnom koriste smještaj u apartmanima”, poručili su iz turističke zajednice.

Kako god bilo, Banja Luka samo u prvih pet mjeseci ove godine bilježi porast turističkog prometa za čak 34 odsto u odnosu na isti period lani te su zadovoljni što su pretpandemijske vrijednosti dosegli znatno ranije nego što je to uspio svjetski turistički promet.

“Doduše, riječ je o igri malih brojeva – Banja Luka trenutno raspolaže s 2.250 kreveta u hotelima i organizovanom smještaju uopšteno dok se broj kreveta u kućama i apartmanima procjenjuje na njih još hiljadu, no izgledno je kako destinacija postaje sve interesantnija, između ostaloga i zbog izrazito niskih cijena, posebno ako se usporede s podivljalim iznosima kakve naplaćuju ugostitelji u Hrvatskoj”, piše zagrebački list.

Kako je primijetio Jutarnji, doručak, zavisno o lokalu i vrsti, stoji od 3 do 4.5 evra, tjestenine oko 6.50 evra, sladoledni kup oko 2.50 evra, a dobra kafa s mlijekom dođe malo preko evra.

Cijene pica kreću se od šest evra naviše, tu su negdje i burgeri, butelja Graševine Kutjevo u malo boljim restoranima doći će oko 14 evra.

Dobar dio onih koji se zapute u Banjaluku posjetu povezuju s Jajcem koje je udaljeno 70-ak kilometara, a i njihova turistička zajednica itekako vidi potencijal u hrvatskim gostima zbog čega planiraju uspostaviti bolju suradnju s turoperaterima koji zasad u većoj mjeri ipak dovode slovenačke goste.

“Planiramo usmjerene kampanje prema Zagrebačkoj regiji s obzirom na to da je pristupačnost dobra, a posebno kad se u promet pusti novi autoput most na rijeci Savi, što se uskoro očekuje. Dosad smo se uglavnom pojavljivali na sajmovima Place2Go i Eko etno Hrvatska te radili online kampanje, a veliku šansu vidimo i u povezivanju s hrvatskim partnerima u smislu stvaranja zajedničke turističke ponude. Tako se naprimjer trenutno realiziraju kružne ture posjeta turista s Malte za Zagreb, Plitvice, Bihać, Jajce i Banjaluku”, kazali su u turističkoj zajednici.

Prema iskustvima Hrvata koji su svoj boravak u Banjaluci opisali na društvenim mrežama, zasad tamo kratko borave – službena statistika govori da je prosjek boravka oko dan i po, što je u pravilu i dovoljno za obilazak većine znamenitosti.

Među njima se ističu razgledanje grada uz turističke vodiče, posjetu najistočnijem trapističkom samostanu u Evropi “Marija zvijezda”, obilazak Etno sela Ljubačke doline te obilazak manastira Krupe na rijeci Vrbas.

Jedan od razloga posjete je i uživanje u ruralnom kraju – Banjaluka jedna je od najvećih lokalnih zajednica u BiH s teritorijem na preko 1.239 kvadratnih kilometara, ali urbana zona obuhvaća manje od 15 odsto tog prostora, što ostavlja puno mogućnosti za upoznavanje s ruralnim običajima kraja.

Hotelski kapaciteti pak nedostatak blizine mora nadoknađuju ponudom bazena – recimo, putem portala za grupni popust moguće je noćenje s doručkom za dvije osobe u srcu sezone dobiti za 50 evra za dvokrevetnu sobu, što su cijene nezamislive za srce sezone u Hrvatskoj.

U to je uključen besplatni parking, boravišna taksa i korištenje vanjskih i unutarašnjih bazena te besplatni wellness pa ne čudi kako je promet kojeg Hrvati naprave u Banjaluci od 2018. godine do danas narastao za 12 odsto.

“No, osim Banja Luke, Hrvati imaju interes i za neka obližnja mjesta – recimo, terme Banja Vrućica u Tesliću, udaljene 80-ak kilometara od Banjeluke, za koje je moguće naći ponude domaćih agencija. Riječ o aranžmanima smještaja i liječenja u trajanju od devet dana po cijeni od 365 evra za devet dana u što je uračunat i prevoz, puni pansion, tri fizikalne procedure dnevno, jednodnevni izlet po dogovoru te završni kontrolni pregled. Sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, mnogi su oduševljeni, a riječ je o programu kojeg pojedine agencije organiziraju godinama”, zaključuje Jutarnji list.