Milan Miličević, predsjednik SDS-a, rekao je da ova stranka nema povjerenje u ono što trenutno radi SNSD te da ne vjeruju da će istrajati do kraja.

U intervjuu za “Nezavisne novine” Miličević je rekao da, za razliku od SNSD-a, SDS vodi odgovornu nacionalnu politiku te da je ta stranka u 33 godine postojanja doživjela tolike udare da nijedna druga politička opcija to ne bi izdržala.

“SNSD je ‘preuzeo’ neodgovornu populističku i nacionalnu retoriku koja je služila samo za opstanak na vlasti i sticanje ogromnog bogatstva za pojedine funkcionere”, rekao je Miličević.

Miličević je istakao dan ne vjeruje da bi ijedna politička partija na ovim prostorima izdržala pritiske i padove koje je SDS imao.

“Najjači i najizraženiji udari bili su od međunarodnog faktora i sjetimo se samo Pedija Ešdauna, koji je smijenio čitavo rukovodstvo od 60 visokih funkcionera. Kada je stranka bila obezglavljena, ova druga lijevo orijentisana struja tada je na krilima međunarodne zajednice došla. Spiskove za odstrel kadrova SDS-a pravili su ljudi koji su kasnije došli, a to je SNSD. U korelaciji SNSD-a, međunarodnog faktora i Milorada Dodika, desilo se to što se desilo i mi smo i to preživjeli i izdržali”, istakao je Miličević.

Dodaje da je SDS danas ozbiljna partija, što dovoljno govori da je njen korijen od samog nastanka toliko jak, jer je to bio pokret srpskog naroda koji je tih devedesetih godina prošlog vijeka zajedno sa narodom i vojskom stvorio Republiku Srpsku.

Miličević smatra da se izbori mogu dobiti bez populizma.

“Siguran sam da mogu i to je dokazano i urađeno u lokalnim zajednicama gdje SDS pobjeđuje na izborima. U 15 lokalnih zajednica načelnici SDS-a dobijaju izbore, jer birači prepoznaju rezultat rada. Neodgovorna nacionalna politika nema rezultata rada, ima samo priču i ekonomsko srozavanje”, kaže on.

Kada je u pitanju Zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i neobjavljivanje odluka visokog predstavnika, kojeg je SDS podržao, Miličević navodi da treba biti odgovoran prema ključnim nacionalnim političkim temama

“Četrnaest uslova za pristupanje EU podrazumijevaju, između ostalog, reformu Ustavnog suda i izbacivanje stranih sudija i mnoge druge elemente kao i gašenje OHR-a i odlazak visokog predstavnika. Da bismo ušli u taj proces, potrebno je donijeti zakon o Ustavnom sudu, koji ne postoji, i ne može Ustavni sud funkcionisati po pravilima. To je bila naša osnova i mislimo da SNSD populistički gleda na ova pitanja. SDS će istrajati na tome da se odgovorno ponaša. Realizacija svega ovoga je na strani onih koji vode vlast i institucije. Izlizana je priča o referendumima i velikim obećanjima i pokazalo se da je to populistička priča od koje samo imamo odliv stanovnika iz Republike Srpske. Vidjećemo šta će vrijeme pokazati i očigledno je da je ovo velika politička kriza, a na političkoj krizi najviše profitiraju SNSD, bar do sada je tako bilo, HDZ i SDA”, rekao je Miličević.

Ističe da je ovo je najdublja politička kriza od Dejtona do danas.

“Racionalan način kako raspetljati ovu krizu je vratiti se institucijama, NS RS, institucijama Republike Srpske i preko predstavnika RS u institucijama BiH. Kako mi da imamo povjerenje u ono što SNSD radi ako u Savjetu ministara, recimo, izglasaju neki zakon, a isti ti iz SNSD-a u parlamentu BiH su protiv tih odluka? To je neodgovorna i neozbiljna politika i to ugrožava Republiku Srpsku. Treba se vratiti dijalogu i razgovoru sa svim faktorima, ali glavni akteri treba da budu domaći političari koji su vlast u Republici Srpskoj i zajedničkim organima”, smatra Miličević.

Miličević navodi da smo postali taoci politike SNSD-a koja nas košta, ne samo sankcionisanjem političara, nego košta i stanovnike Republike Srpske kroz projekte, grantove, kredite itd.

“SDS sa SNSD-om ili sa bilo kim drugim ko na ovaj način vodi Republiku Srpsku neće biti jedinstven. Pošto vodimo odgovornu nacionalnu politiku, ne moramo biti dio nikakve koalicije niti potpisivati sa bilo kim bilo kakve sporazume. Preko svojih predstavnicima ćemo uvijek podržati i zaštititi interes Republike Srpske na vrlo ozbiljan i odgovoran način, glasanjem ili neglasanjem”, zaključuje Miličević.