Nakon što je Hrvatska otkrila da je za 2026. godinu predviđen početak rada centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, u opštini Dvor, na granici sa BiH, to je pokrenuo novi talas straha kod stanovništva Novog Grada i okolnih opština.

Rekao je to za “Nezavisne novine” jedan Novljanin, koji ističe da se sada i zvanično zna i kada će on i njegovi sugrađani, na manje od kilometar od centra grada, dobiti ovaj otpad.

“Tek sada nekako strahujemo, kada znamo da će on biti deponovan. U razgovoru sa komšijama i prijateljima vidio sam da su i oni u velikom strahu”, kazao je ovaj mještanin Novog Grada, koji je htio ostati anoniman.

Na pitanje da li misli da će institucije BiH uspjeti da zaštite stanovništvo od deponovanja ovog otpada, on odgovara kontrapitanjem, koje glasi: “Kada je država uspjela da zaštiti običnog čovjeka?”

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, tvrdi da je Hrvatska u potpunosti ogolila montiranost procesa u vezi sa slučajem “Trgovska gora”. Još 1997. godine, kako on dodaje, Hrvatska je svela izbor na četiri lokacije za odlagalište radioaktivnih otpada – Psunj, Papuk, Trgovska gora i Molsavačka gora.

“Dvije godine kasnije, 1999. godine, u Saboru Republike Hrvatske, amandmanima su izbacili Psunj i Papuk, Moslavačku goru su ignorisali te Trgovsku goru, lokaciju u graničnom području sa BiH, upisali u prostorni plan kao prostor za izgradnju odlagališta. Na taj način, političkom odlukom, postavljen je temelj za ideju da se dobar dio posljedica korištenja električne energije iz nuklearne elektrane Krško, u vidu radioaktivnih otpada prebaci na BiH”, kaže Crnković.

Prema njegovim riječima, to da su međunarodne konvencije i dobrosusjedski odnosi mrtvo slovo na papiru, mogli smo čuti nakon sastanka Vlade Hrvatske i Savjeta ministara BiH u Zagrebu, kada je premijer susjedne zemlje Andrej Plenković još jednom najavio i “krajnje banalizovao namjeru izgradnje nuklearnog objekta u graničnom području, potvrđujući nam i prije procjene uticaja na životnu sredinu, da je čitav proces koji traje više od 20 godina u službi opravdavanja političkih odluka”.

“Izgleda da zaboravljaju da je jedno autonomija donošenja odluka na svojoj teritoriji, a drugo graditi nuklearni objekat u graničnom području. Da stvar bude gora, oglasilo se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske, čija je uloga da predloži sadržaj studije uticaja na životnu sredinu, najavljujući izgradnju nuklearnog objekta u graničnom pojasu”, poručuje Crnković.

To, kako dodaje, znači da Ministarstvo, čija je uloga da zada parametre za kvalitetnu analizu uticaja i brine o životnoj sredini, “bestidno najavljuje realizaciju projekta”.

“Ovo je najočitiji primjer pristranosti donosioca odluka u Hrvatskoj, kompromitovanosti i besmislenosti cijelog procesa. Čitav proces je nepovratno i trajno urušen, a BiH je jasno dato na znanje da su međunarodne tužbe, diplomatski pristupi kao prijateljskim zemljama i drugi mehanizmi jedini način rješavanja ovog problema”, naveo je Crnković za “Nezavisne novine”.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naveo je da je sa novim ambasadorom BiH u Austriji Sinišom Bencunom razgovarao o problematici izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

“Zatražio sam da se maksimalno uključi u rješavanje ovog problema te da aktivno traži kontakte i sastanke sa nadležnim tijelima u Austriji, kako bismo dobili podršku za naš stav o neprihvatljivosti odlaganja otpada na samog granici. Neću odustati od traženja pomoći i razumijevanja zemalja članica EU, jer nam je važno da dobijemo što je moguće veću podršku”, istakao je Košarac.

Sa druge strane, u hrvatskom Ministarstvu privrede i održivog razvoja su, za tamošnje medije, potvrdili da se tokom 2025. godine planira početak izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac, a početak rada centra predviđen je za 2026. godinu.

Nikola Arbutina, načelnik opštine Dvor u Hrvatskoj, izjavio je da su svi u njegovoj opštini protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada u ovoj lokalnoj zajednici. Arbutina pita ko će im platiti to što se već osam godina o njihovom području priča kao o mjestu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

“Ko će kupiti vikendicu pored Une, ko će kupiti zemljište ili ekološki proizvod”, pita načelnik Dvora.