Potpuno različiti stavovi po pitanju daljeg približavanja BiH NATO, ali i budućeg uređenja zemlje primjetno su ohladili odnose između Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Da je dugogodišnje “strateško partnerstvo” lidera SNSD i HDZ BiH zapalo u krizu moglo se naslutiti nedugo nakon završetka prošlogodišnjih opštih izbora u BiH kada je Čović, više nego upadljivo, počeo da izbjegava priču o neophodnosti stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta.

Pukotine

Na toj priči, inače, uživao je veliku Dodikovu podršku i upravo ta tema je Čovića, prema brojnim ocjenama, prethodnih godina maksimalno približila lideru SNSD zbog obostranog straha od bošnjačke dominacije u BiH.

Još primjetnije “pukotine” u odnosima lidera dvije najveće srpske i hrvatske stranke u BiH pojavile su se u aprilu, kad je u razmaku od samo par dana Čović čak dva puta otvoreno kontrirao stavovima svog najpouzdanijeg partnera. Dodik je prvo, u jednoj izjavi otkrio da pokušava “ubijediti Hrvate da zajedno sa Srbima jednokratno napuste institucije BiH”, što je Čović upadljivo ignorisao. Zatim je, samo nekoliko dana kasnije, šef HDZ otvoreno kontrirao sve učestalijim izjavama lidera SNSD da Republika Srpska nikad neće dati pristanak za ulazak BiH u NATO, poručujući da približavanje BiH NATO “ne može biti zaustavljeno”, te da će, kako je rekao, upravo Hrvati biti predvodnici tog procesa.

Blokade i patnje

Za konačnu potvrdu toga da je savezništvo Dodika i Čovića na klimavim nogama pobrinula se provjereni kadar HDZ u Evropskom parlamentu Željana Zovko, koja je, inače, do prije nekoliko godina obavljala savjetničke dužnosti u kabinetima najviših funkcionera Čovićeve stranke i bila ambasador BiH u brojnim destinacijama, upravo po preporuci lidera HDZ BiH.

– BiH je predzadnja na listi za dobijanje novca iz pretpristupnih fondova EU. Blokada je u toku zbog Republike Srpske, zbog projekata koji su blokirani zbog Dodika, ali zbog tih blokada pate i svi građani Federacije BiH – rekla je Zovko, gostujući u programu BHT.

Tu se nije zaustavila, pa je predsjednika Srpske “oplela” i zbog njegovih odlazaka u Rusiju i sastanaka s Vladimirom Putinom.

– Dodik svojim odlascima Putinu stavlja čitavu BiH na crnu listu i na tapet jedne zemlje koja postaje siroče za pretpristupne fondove. Onda se, blokirajući Republiku Srpsku i blokirajući njega, sve to odražava na čitavu BiH. Dobijamo pozive na sankcije, doživljavanje čitave zemlje kroz figuru jednog čovjeka i to je jedan veliki problem – navela je Zovko.

Različita gledišta

Politički analitičar Pejo Gašparević za Srpskainfo kaže da ne vjeruje da je došlo do nekih većih poremećaja u ličnim odnosima Dodika i Čovića, odnosno SNSD i HDZ, ali da je, vjerovatno, došlo do određenih pritisaka izvana.

– Znamo da u političkom vođstvu Republike Srpske ne postoji entuzijazam za članstvo u NATO, dok s druge strane u Federaciji, u kojoj djeluje HDZ BiH, jesu za članstvo. Tu nastaju pukotine i problemi – smatra Gašparević.

Komentarišući kritike Željane Zovko na račun lidera SNSD, Gašparević ističe da Zovko nastupa kao zvaničnik Evropskog parlamenta koji, na određeni način, zastupa i stavove NATO i želi da vidi BiH u tom vojnom savezu.

– Njene diskusije treba posmatrati u tom kontekstu. Ona govori iz perspektive evropskog parlamentarca, ne kao domaći političar, ali govori domaćoj publici. Jako pažljivo bih osluškivao njene istupe, jer ona govori ciljano, sa svrhom i mislim da nije sklona bilo kakvom šarmiranju. Ona govori ono što treba da govori jedan evroparlamentarac – tvrdi Gašparević.

NAČINI ZA PRENOŠENJE PORUKA

Na naše pitanje da li se, po njegovom mišljenju, na Čovića i HDZ vrši pritisak izvana da naprave “otklon” od Dodika, Pejo Gašparević odgovara da se o tome može samo nagađati.

– Koliko god Dodik u dijelu međunarodnih struktura možda nije omiljen, on ima komunikaciju sa međunarodnim zvaničnicima i sigurno je da postoje načini da mu se prenesu određene poruke. Izvjesno je da postoji jedna vrsta garda međunarodne zajednice kako bi se malo “smekšala” situacija u BiH – kaže Gašparević.