Uvođenje uniformi u banjalučke osnovne škole smanjilo bi nepravedne različitosti između djece i povećalo disciplinu, ističu prosvjetni radnici i sociolozi.

Miroslav Popržen, direktor OŠ “Sveti Sava” i predsjednik Aktiva osnovnih škola banjalučke regije, potvrdio je za “Nezavisne novine” da bi inicijativu o uniformisanju učenika trebalo da pokrene Savjet roditelja.

“Mi iz Aktiva nismo raspravljali o toj temi”, kazao je Popržen i dodao da bi ovo pitanje trebalo da bude riješeno pravilnikom, odnosno kućnim redom, koje bi ministarstvo preporučilo Savjetu.

“Lično smatram da bi uvođenje uniforme bilo dobro. Ne mora to biti kecelja kao nekada što se nosila i što sam ja nosio, ali bilo bi dobro vidjeti primjer Kube. Tamo djevojčice i dječaci dolaze lijepo i kulturno obučeni”, pojasnio je on, te dodao da bi ovo riješilo mnoge stvari.

“Riješile bi se nepravedne različitosti u školama između djece”, zaključio je on.

Ivana Ljubojević, direktorica OŠ “Georgi Stojkov Rakovski” u Banjaluci, potvrdila je za “Nezavisne novine” da je Savjet učenika predlagao uvođenje uniformi, ali ona smatra da ta ideja neće proći.

“Po mom mišljenju, možda bi bilo bolje da se modifikuje ta ideja, pa da učenici nose majice i dukseve sa logom škole, a farmerke, hlače i obuću po vlastitom izboru”, predložila je Ljubojevićeva.

Kako ona smatra, učenici bi trebalo da biraju obuću, zbog poštovanja individualnosti.

“Na taj način bi pomogli našu privredu i proizvodnju ako bi neka naša fabrika šila majice i dukseve, a učenici bi bili prepoznatljivi u svojoj okolini. Time bi postigli da se učenici primjereno ponašaju van škole, jer bi se znalo iz koje su škole i ne bi bacali smeće, psovali, zadirkivali jedni druge, a između njih ne bi bilo rivaliteta i ljubomore”, istakla je ona.

Dodaje da bi bio otklonjen veliki problem, odnosno jaz između pojedinih učenika koji pripadaju različitim slojevima društva.

“Onda niko od učenika ne bi svom drugu postavio pitanje: ‘Gdje si kupio duks, na pijaci ili u ‘Delti’, je li original?” i slična pitanja. Neku djecu, lošijeg imovinskog stanja, roditelji su pripremili za takva pitanja jer im pružaju ljubav u vidu zagrljaja, podrške i razgovora, a ne u vidu materijalnog, pa im ovakva pitanja ne smetaju, ali ima i onih koji je ne dobijaju, pa za rezultat dobijemo dijete puno kompleksa i problema”, objasnila je Ljubojevićeva.

Ivan Šijaković, sociolog, potvrdio je za “Nezavisne novine” da bi bilo višestruko korisno uvesti kecelje u škole.

“Povećao bi se osjećaj pripadnosti školi”, istakao je on, te dodao da bi uniformnost značila jednakost i uklanjanje vidljivih socijalnih razlika.

“Povećala bi se disciplina zbog efekta uniformisanosti”, naveo je on.

Kako kaže, svaka škola bi imala svoju boju kecelja i ambleme škole, što bi dalo dodatni efekat pripadnosti i ozbiljnosti.

“Potrebno je samo pogledati primjer japanske škole”, zaključio je on.