Azijske države u velikoj većini ne podržavaju zapadne sankcije Moskvi, a neke od njih, koje se graniče sa Rusijom, aktivno sarađuju sa Moskvom i uvoze robu na koju je Zapad stavio veto – navode analitički i ekonomski portali.

Rusko zaobilaženje zapadnih sankcija posredstvom trećih zemalja jedan je od glavnih problema članica G7 – Evroazijske ekonomske unije, u kojoj nema carinskog nadzora.

“Vol strit žurnal” ocjenjuje da su bivše sovjetske republike postale “glavno odredište za američke i evropske kompjuterske čipove, lasere i druge civilne i vojne proizvode namijenjene Rusiji”.

Kako pokazuju podaci UN, u 2022. izvoz robe sa dvojnom namjenom iz SAD i EU u susjedne zemlje Rusije naglo je povećan.

Jasno je da ti podaci sugerišu na zaobilaženje zapadnih sankcija.

Izvoz robe iz SAD i EU u Jermeniju, Gruziju, Kirgistan, Uzbekistan i Kazahstan povećan je na 24,3 milijarde dolara u odnosu na 14,6 milijardi dolara u 2021. godini.

U isto vrijeme, te zemlje su povećale svoj ukupni izvoz u Rusiju na gotovo 15 milijardi dolara. Ova trgovačka ruta u je “procvatu”, a analitičari Evropske banke za obnovu i razvoj nazivaju je “euroazijskim čvorom”.

Ta ruta je znak ruskog uspjeha u pronalaženju novih načina za nabavu tražene robe usprkos zapadnim sankcijama.

Ruska trgovina sa bivšim sovjetskim republikama, iako mala u poređenju sa trgovinom sa Kinom, omogućila je novu trgovinsku rutu i pristup zapadnoj tehnologiji.

Prema stručnjacima, to je ključno za uspjeh ruske operacije u Ukrajini zbog ograničene mogućnosti zamjene zapadnih komponenti vlastitim proizvodima.