Otvoren dijalog i naučno sagledavanje komparativnih iskustava jedini je način da se dođe do najboljeg rezultata kada je riječ o zakonskim rješenjima o uvredi i kleveti.

Istakli su ovo učesnici međunarodne naučno-stručne konferencije koja se održava u Narodnoj skupštini Republike Srpske u Banjaluci.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da na naučnoj konferenciji učestvuju ugledni profesori iz regiona, predstavnici naučne zajednice, nevladinih organizacija i medija.

– Želio bih da ovo bude rasprava na kojoj će se ukazati na neke stvari koje nisu dobre, zašto zakon treba ili ne treba, a da to ne bude dijeljenje političkih ocjena zakona sa jedne ili sa druge strane – rekao je Stevandić novinarima prije početka konferencije o temi “Uvreda i kleveta u pravu Republike Srpske i zemalja regiona”.

Moderator konferencije Ljubinko Mitrović rekao je da će na skupu biti izloženo 16 referata koji će naučno govoriti o uvredi i kleveti.

Govoreći o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Mitrović je ocijenio da u tom zakonskom aktu ima nekoliko stvari koje “ne mogu proći”, među kojim i neprimjereno visoke kazne za klevetu i uvredu.

– Ako u trenutnom krivičnom zakoniku ni za jedno krivično djelo nemamo propisane raspone, a ovdje imamo, to za mene tehnički nije u redu – rekao je Mitrović, dodajući da dobro treba razmisliti i o načinu pokretanja postupka.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Privredna akademija iz Novog Sada Zoran Pavlović ukazao je da u evropskom zakonodavstvu postoji uvreda i kleveta kao krivično djelo, te nagasio da bi ovu oblast trebalo regulisati tako da je uvijek kritika dozvoljena, ali da ne smije da pređe granicu kada postaje krivično djelo.

– Treba u tom kontekstu i to posmatrati, da se napravi što je bolje moguća pravna norma koja će davati pravične rezultate. Samo kroz otvoreni dijalog može se doći do najboljih rješenja, a dok nešto ne počne da se primjenjuje, bez obzira na to kako je normirano, nećemo moći da sudimo na adekvatan način – rekao je Pavlović.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Osijeku Igor Vuletić kaže da prava govora i sloboda izražavanja imaju svoja ograničenja, ali da je tu vrlo teško naći odgovarajući balans.

On je rekao da Hrvatska ima drugačiji sistem propisivanja novčanih kazni koji je vezan za lična primanja osobe koja se osuđuje, sa idejom da kazna bude prilagođena finansijskim mogućnostima konkretnog počinioca.

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Mostaru Ilija Musa rekao je da tri kantona u Federaciji BiH, u kojima je smješten najveći broj medija, nemaju zakone koji regulišu medijski rad, te se u njima ne može regulisati cijeli zakonski spektar za djela protiv časti i ugleda.

– Uvjeren sam da naše sudije i sudovi zista djeluju nezavisno u BiH i da ne bi smjelo doći do bilo kakvih zloupotreba u pogledu primjene pozitivno pravnih propisa – kaže Musa.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su 23. marta Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim se, kojim je propisana da će kleveta biti krivično djelo, kao i neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.