Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja rekao je Srni da bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović pokušava da vodi svoju spoljnu politiku, koja nije usaglašena u institucijama, što se pokazalo i njegovim insistiranjem da sastancima u Zagrebu ne prisustvuje srpski ambasador BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ, nego diplomata u Ambasadi BiH iz reda bošnjačkog naroda.

-To je diplomatski nedopustivo. Titula ambasadora podrazumijeva i punomoć da predstavlja zemlju, drugi nemaju taj rang. Ako postoje problemi, a pretpostavljam da postoje, trebalo ih je rješavati u okviru Predsjedništva kao institucije nadležne za pitanja spoljne politike- naveo je Šolaja.

Govoreći o posjeti Denisa Bećirovića Zagrebu, koji bi sutra trebalo da se sastane sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem, Šolaja naglašava da dijalog vodi normalizaciji odnosa, ali i dodaje da je potrebno prije toga znati u kojem formatu se održava sastanak i da li gost predstavlja instituciju ili partiju.

-Svaki dijalog je unapređenje odnosa, u tom smislu posjetu treba i posmatrati. Kao član Predsjedništva, Bećirović bi trebalo da ima usaglašenu platformu i treba da je na tragu zajedničkih politika u BiH- istakao je Šolaja.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović /SDP/ boraviće sutra u radnoj posjeti Zagrebu, a prema saznanjima Srne, teme sastanaka biće odnosi između BiH i Hrvatske, otvorena pitanja, unapređenje saradnje i aktuelna politička situacija u regionu.

Ono po čemu će ova posjeta biti specifična i što će je obilježiti jeste insistiranje Bećirovića da sastancima u Zagrebu ne prisustvuje srpski ambasador BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ, nego diplomata u Ambasadi BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Posljednjih godina upućene su mnoge međusobne kritike između predstavnika političkog Sarajeva i zvaničnog Zagreba, a u julu 2022. godine Denis Bećirović je prozvao Zorana Milanovića da je “primjer štetne politike” i da mora raditi na “detuđmanizaciji” Hrvatske.

Radna posjeta Bećirovića Zagrebu dolazi nakon formiranja Vlade Federacije BiH koja je rezultat zajedničke saradnje stranaka oko Hrvatskog narodnog sabora i SDP-a BiH, te se može okarakterisati i kao pokušaj otopljavanja bošnjačko-hrvatskih odnosa.