Imenovanjem nove federalne vlade zaokružen je proces formiranja vlasti u FBiH nakon oktobarskih izbora, a time je omogućeno otvaranje krupnih političkih tema, pobrojanih u aktu na osnovu kojeg su konstituisana vlast na zajedničkom nivou.

Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić, kao predsjednici SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH potpisali su polovinom decembra u Sarajevu, nešto ranije nego što je tog dana objelodanjeno da je BiH dobila kandidatski status, sporazum u kojem su sadržane smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH od 2022. do 2026. godina.

To je, kako se moglo čuti i nakon stavljanja potpisa, prvi put da se na ovakav način ulazi u proces formiranja vlasti na zajedničkom nivou, jer se do sada, uglavnom, dogovor svodio na raspodjelu ministarskih i drugih pozicija u Savjetu ministara BiH.

Uz to, partneri su poručili da će poštivanje ustavne pozicije i stavljanje u drugi plan, prvenstveno onih pitanja o kojima Republika Srpska i FBiH imaju potpuno drugačiji stav biti osnov na kojem će funkcionisati vlast u ovom mandatu.

Lideri su se, između ostalog, usaglasili da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavnim mehanizmima odlučivanja i njihovoj zaštiti”.

Sporazum predviđa samo EU integracije, ali i da će u roku od šest mjeseci, od konstituisanja vlasti, promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH te sprovesti presude koje se odnose na izbornu oblast. Potpisnici sporazuma su opredijeljeni da će izvršiti potpunu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona te preporukama.

Iako se od toga dosta promijenilo, prije svega kada je riječ o broju stranaka u tada bošnjačkom bloku “osmorka”, a bilo je i teških poruka na liniji od Banjaluke do Sarajeva upravo zbog potezanja onih tema o kojima nemaju isti stav, analitičari smatraju da koalicija nije sporna te naglašavaju da su i ostvareni uslovi da se, gotovo šest mjeseci nakon izbora, počne konkretnije pregovarati o izazovima koji su pred BiH. Kako na unutrašnjem planu tako i na spoljašnjem, s obzirom na činjenicu da se dio smjernica odnosi na put BiH ka Evropskoj uniji.

Ukazujući da je pred BiH novo vruće političko ljeto, a zasigurno i jesen, smatraju da ima mnogo toga o čemu se treba razgovarati, ali da nema naznaka da bi koalicija na zajedničkom nivou mogla da se raspadne.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za “Glas” kaže da Savjet ministara funkcioniše, ako se izuzmu neke konceptualne razlike na relaciji Sarajevo – Banjaluka.

– Tu su sporovi o problemima koji praktično prevazilaze Savjet. Tu moraju stranke da se dogovore, ali sumnjam da će uspjeti bez stranog posredovanja o tome kakav je karakter Ustava, šta kaže o državnoj imovini. Bojim se će će morati zatražiti validno veštačenje Ustava BiH i Dejtona – rekao je on.

Trenutno, kaže, ne vidi probleme u funkcionisanju vlasti, ali ističe da treba sačekati i vidjeti kako će se stvari odvijati kada na dnevni red dođe tema izmjena Izbornog zakona.

– Postoji volja dijela bošnjačkog korpusa da razgovaraju sa predstavnicima Hrvata – rekao je Sitarski.

Politički analitičar Filip Matić ne isključuje probleme ukoliko se u BiH, odnosno FBiH ne budu poštovali Hrvati kao jedan od tri ravnopravna naroda u ovoj zemlji te njihova politička prava.

– To pitanje će biti otvoreno novom rundom razgovora o Izbornom zakonu – rekao je Matić za “Glas” uz naglasak da su Srbi najčešće spremni za saradnju i razgovor, dok su Bošnjaci najčešće rušilački faktor.

Investicije

Jedno od pitanja koje je, od kada je konstituisana vlast na zajedničkom nivou u BiH, u dosta navrata otvarano je ono koje se odnosi na investicije o kojima i dalje postoje različite vizije u BiH. Partneri iz sporazuma su se, s druge strane, obavezali na kreiranje novog programa ekonomskih reformi BiH te su opredijeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

– S ciljem podizanja nivoa investicija, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata – piše u dokumentu.