Nema više sumnje da će se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada graditi u bivšoj kasarni “Čerkezovac” na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora gdje će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Hrvatske, te 2.400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”, piše Jutarnji list.

Radi se o lokaciji koja je u blizini granice sa BiH Gradnji odlagališta oštro se protivi Hrvatska i najavljuje pravne bitke.

– Hrvatska četiri decenije zna da mora pronaći mjesto za pola otpada iz Krškog, rok za to joj je 2023, a krajnji rok da ga preveze iz Slovenije ističe najviše dvije godine poslije, znači 2025. godine. Te godine počinje gradnja u Čerkezovcu, a godinu poslije stižu prvi radioaktivni paketi. Još uvijek ne postoji ključni dokument na kojem će se bazira izbor i uslovi gradnje, studija uticaja na okolinu, ali kakva god ona bila, biće prihvaćena jer više nema vremena, izbora ni plana B – navodi Jutarnji.

Centar neće skladištiti nuklearni otpad, niti biti opasan za okolinu. Međutim, sama činjenica što on postoji neće doprinijeti da se tamo počnu doseljavati ljudi, a to je jedini način da se ovaj kraj otrgne od sigurne smrti.

Od popisa do popisa stanovništva između 2011. i 2021. opštinu Dvor napustilo je čak 45 odsto stanovništva, dio je umro, dio se odselio, a u brojkama je riječ o više od 2.500 ljudi. Projekcije kažu da će se u idućih deset godina dogoditi sličan odliv.

Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za finansiranje razgradnje NEK-a. Silno se trude uvjeriti lokalnu javnost da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada super stvar i žele im se dopasti. U gradu su otvorili i Info centar kojim građanima nastoje približiti aktivnosti na odlagalištu, a prikazan je skoro kao turistička atrakcija.

Jutarnji je “zavirio” u dokument, koji je svojevrsna podloga studije uticaja na okolinu. U njemu se, između ostalog, tvrdi se da ni na koji način tokom građenja, a i poslije tokom skladištenja, neće biti ugrožena zajednica, flora ni fauna, obližnja Una i vodotoci.

Sve to nije previše utješno za načelnika Opštine Dvor Nikolu Arbutinu. Kako on, tako i ni jedan drugi stanovnik zaboravljene opštine nije prihvatio ovaj Centar, ali se polako mire sa činjenicom da će on tamo zasigurno doći.

– Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek onda idemo dokazivati da li je ona pogodna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Građani i Opštinsko vijeće još su 2015. rekli da smo protiv ideje zbrinjavanja radioaktivnog otpada na našem području, ali to ne znači ništa, oni idu svojim putem mimo nas – kazao je Arbutina.

Komentarisao je i rentu koju Opština treba dobiti zbog radioaktivnog otpada.

– Renta je kukavičje jaje koje je država vješto stavila pred građane Opštine Dvor zato što ne postoji nikakav dokument o bilo kakvoj isplati ili davanju na osnovi Centra, a mi štetu trpimo već četiri godine jer se naša opština medijski spominje samo po pitanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Dvor zaista nema blistavu budućnost, nemamo resursa da okrenemo te trendove, a država ih možda ima.

Za opstanak je nama nužno doseljavanje. Stav je svih građana na svijetu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. To što Fond predstavlja da je to dobro može se govoriti u sredinama koje su naučile živjeti sa nuklearnom elektranom, a nama dovoze otpad koji nije nastao na našem području. To nije prirodno i nije OK – istakao je Arbutina.