Veliki problem je i visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu.

Stabilizacija ekonomskih prilika povećala je potražnju za radnom snagom u BiH, ali dio oglašenih slobodnih mjesta otežano se popunjava zbog nedostatka određenih kadrova, a prema riječima stručnjaka, to se najčešće događa u sektoru građevine, turizma, ugostiteljstva, te poljoprivrede i prehrambene industrije.

U dokumentu pod nazivom Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za ovu godinu, koji su sačinile nadležne entitetske institucije, navedeno je da će negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage, uticaj negativnih globalnih ekonomskih kretanja, inflacija, energetska kriza, tehnološke promjene, te rad na crno predstavljati veliki izazov u narednom periodu za javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu ekonomiju BiH.

Veliki problem je i visok udio nekvalifikovanih osoba u radnoj snazi i udio neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu.

– Zbog nedostatka određenih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada već sada se pojedina oglašena mjesta teže popunjavaju. To ukazuje na strukturnu nezaposlenost uzrokovanu brojnim faktorima te je potrebno sistemski pristupiti jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvaliteta praktične nastave, organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove – navedeno je u dokumentu.

Za poboljšanje društvenih prilika i tržišta rada, u dokumentu se navodi da je potrebno raditi na unapređenju poreske politike, sprovođenju reformi pravnog okvira koji utiče na tržište rada te utvrđivanju strateških dokumenata u oblasti zapošljavanja na nivou BiH koji obezbjeđuje znatna finansijska sredstva iz međunarodnih fondova.

Kada je u pitanju Srpska, u dokumentu stoji da je planirano da ove godine bude zaposleno 30.000 osoba sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS.

Direktor Zavoda Miroslav Vujičić pojašnjava da je riječ o godišnjem broju ljudi koji se zaposli ili promijeni radno mjesto. Broj novootvorenih radnih mjesta je daleko manji, kreće se od 5.000 do 7.000 godišnje – objasnio je Vujičić i dodao da Vlada RS za programe zapošljavanja ove godine planira da izdvoji 11 miliona KM, a da će broj zaposlenih zavisiti od programa koji budu realizovani.

Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić kaže da se sektori građevine, turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede u najvećoj mjeri susreću sa nedostatkom radne snage.

Za sada se privreda još nekako i snalazi, ali s obzirom na strukturu ponude radne snage i trenutne zaposlenosti, izvjesno je da će nedostajati sve više kadra. Kada uvažimo i starosnu strukturu ponude radne snage, u narednom periodu to će biti jedan od gorućih problema – rekao je on. Aćić smatra da će se morati debirokratizovati segment pristupa svim grupama stanovništva Srpske tržištu rada.

– To znači da ne treba da budemo u poziciji da domaćem stanovništvu branimo da radi kroz birokratske procedure i da zbog toga moramo pribjegavati angažovanju ljudi iz inostranstva – kazao je Aćić.

Da je malo sektora gdje ima dovoljno radnika, ističe i predsjednik Unije poslodavaca Saša Trivić koji navodi da u BiH trenutno ima oko 10.000 nepopunjenih mjesta, piše Glas Srpske.

– Svi koji su na birou su ili visokoobrazovani pa ne mogu naći posao ili već rade, ali u sivoj zoni. Oglasi za zapošljavanje na koje se niko ne javlja postoje svuda, od ugostiteljstva, prehrambene industrije, trgovine. Problem je visina plate i struktura ekonomije jer naša privreda je uglavnom niskoakumulativna i teško može dizati plate – istakao je Trivić.

U dokumentu je navedeno da je programom rada za 2023. godinu u Srpskoj predviđeno da 20 odsto od 200 anketiranih nezaposlenih sa biroa prođe neki od programa stručnog osposobljavanja, obuka i priprema za zaposlenje. Za realizaciju ovog programa predviđeno je 30.000 KM.

– Ciljevi sprovođenja programa su podizanje ukupnih kompetencija u pripremi za pokretanje biznisa ili za tržište rada, povećanje socijalne uključenosti osoba sa invaliditetom, samozapošljavanje i zapošljavanje osoba sa biroa, te povećanje socijalne uključenosti nezaposlenih – navedeno je u dokumentu.