U Neumu se od 26. do 28. aprila održava Energetski samit 2023. na kojem će se govoriti o uticaju klimatskih promjena, bh. energetskom sektoru između tranzicije i energetske krize, neiskorištenosti potencijala obnovljivih izvora energije i drugim aktualnim temama.

Na otvaranju konferencije američki ambasador u BiH Michael Murphy kazao je kako je od 2015. godine, kada je organiziran prvi energetski samit, napravljen važan napredak, ali kako je taj posao daleko od završenog.

– Poslaćemo hitnu poruku zakonodavcima u BiH: vremena je sve manje za BiH da odabere pravi smjer za svoju energetsku budućnost. Taj smjer je očigledan, a on je uspostava energetskog sektora koji je integriran i u skladu s EU, zaštićen od prijetnji cyber napada i koji je prešao na korištenje zelenijih izvora energije – rekao je Murphy.

Dodao je kako bi zakonodavci na svim nivoima trebali sjesti za stol i dogovoriti „smislenu legislativu, posebno na državnom nivou, kako bi se riješila bitna pitanja.“

– Mi smo pouzdan partner BiH, posvećeni smo pružanju podrške tranziciji BiH ka zelenijoj i sigurnijoj budućnosti. Žao mi je što moram reći da je sramotno da su neki od stručnjaka dobili instrukcije od političara da nam se ne pridruže ove godine. Ta odluka je striktno politička i u najužem smislu, ona jedino šteti građanima ove zemlje, bez obzira na to gdje žive – prokomentarisao  je američki ambasador činjenicu da niko iz RS nije došao na neumski samit, pa tako ni Staša Košarac, čelni čovjek Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je pokrovitelj Samita.

Razvoj zasnovan na obnovljivim i čistim izvorima energije

Ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly kazao je kako je BiH bogata hidro, solarnim i vjetro potencijalom, te joj se u energetskoj tranziciji pruža izvrsna prilika da se razvije u ekonomiju zasnovanu na obnovljivim i čistim izvorima energije.

– Politike koje pospješuju obnovljive izvore, investicije i konkretan plan za tranziciju mogu donijeti BiH trostruku nagradu: energetsku sigurnost, manje cijene energenata i čišći zrak. Ova konferencija fokusirana je na osiguravanje prosperitetne i stabilne budućnosti za sve državljane ove zemlje – dodao je Reilly.

Britanski ambasador složio se s svojim prethodnikom da je šteta što neki politički akteri, misleći pritom na one iz RS, nisu u Neum poslali svoje predstavnike, odnosno spriječili su ih da dođu i na taj način su, po njegovim riječima, ugrozili dugoročnu perspektivu BiH.

Energetska tranzicija

Na otvaranju Samita govorila je i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, koja je istakla da je energetska tranzicija nezaobilazna tema i zadaća pred domaćim vlastima.

– Svjesni smo da je sveobuhvatna tranzicija energetskog sistema zahtjevan, dugotrajan i kompleksan proces čije je implementiranje izazovno za male države kakva je BiH. Svjesni smo da nema recepta tranzicija i da moramo sami definisati svoju viziju i strateška opredjeljenja kada je u pitanju razvoj energetskog sektora. Jedino efikasnom transformacijom možemo osigurati stabilnost i sigurnost istoga, a to je naša obaveza iz raznih sporazuma – poručila je.

Krišto je istaknula kako je energetski sektor jedna je od najvažnijih grana bh. ekonomije, te da će jedan od prioriteta u rada Savjeta ministara BiH biti usklađivanje i uspostava sistema za trgovanje, kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija.

Dodala je kako je bitno da BiH razvije svoj transportni sistem prirodnim gasom na cijeloj teritoriji države, da osigura nove transportne pravce i diverzifikaciji izvora snabdijevanja.

Termoelektrane i CO2

Šef Misije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Johann Sattler istakao je da će, kada je riječ o energetici, najuspješnije ekonomije u idućim decenijama biti one koja su čiste, zelene i održive.

– Svake godine ulagaće se 100 milijardi eura, to je jako puno novca, ali to znači i investicije i jako puno radnih mjesta. Ovdje smo kao partner regiji u zelenoj tranziciji koja će biti uspješna jedino ako djelujemo zajednički kao tim. Klima i ova pitanja se ne završavaju na nacionalnim granicama, želimo da nam se i BiH i ostatak regije priključe sa svim ciljevima i mjerama – kazao je Sattler.

Podsjetio je da području zapadnog Balkana radi 18 termoelektrana koje proizvode više CO2 nego svih 250 termoelektrana koje djeluju u zemljama Europske unije.

– Jako puno je još posla pred cijelom regijom. Nije prekasno, ali treba raditi, pogotovo BiH, koja treba da sustigne ostale zemlje. Jednako kao i moji prethodnici, žalim što kolege iz RS-a nisu prisutne na ovim sastancima, zato što je u ovim pitanjima vrlo važno i njihovo sudjelovanje – ustvrdio je Sattler.

Kazao je kako je EU spremna osigurati finansijska sredstva i ekspertizu za energetsku tranziciju BiH kroz više instrumenata, poput Zelene agende za Zapadni Balkan, Ekonomskog i investicionog plana i projekta EU4Energy, ali i kroz Paket energetske podrške EU, koji donosi 70 milijuna eura za podršku najugroženijim domaćinstvima u BiH i pomoć u energetskoj tranziciji.

– Energetska tranzicija je ključna za unapređenje kvalitete života u BiH i njezin europski put, a mi ostajemo vjeran prijatelji i partneri ovoj zemlji za održiviju budućnost – naglasio je.

Ambasador Njemačke u BiH Thomas Fitschen kazao je kako je energetska tranzicija globalna tema i da je visoko na agendi mnogih zemalja.

– Drago mi je što se BiH priključuje klubu zemalja koje vode o ovome računa i žele nešto poduzeti. Njemačka i Bosna i Hercegovina zajedno rade na osiguravanju održive budućnosti kroz energetsku tranziciju i mjere zaštite klime. Podržavamo BiH da provede svoj nacionalni energetski i klimatski plan kroz tehničku saradnju koju provodi GIZ, uz financijsku podršku KfW-a. Regionalno klimatsko partnerstvo za zapadni Balkan dogovoreno na prošlogodišnjem Berlinskom summitu dat će dodatni poticaj BiH u ostvarenju svojih ciljeva za smanjenje emisija. Očigledno je za naše dvije zemlje, regija i svijet u cjelini: naši klimatski ciljevi mogu se postići samo zajedničkim naporima – poručio je ambasador Fitschen, prenose agencije.