Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije pozvao je u vaskršnjoj poslanici vjernike da ujedine molitve za mir i očuvanje Kosova i Metohije u Srbiji, da se mole za mir u Ukrajini i ukazao na neophodnost očuvanja srpskog jezika, normiranja upotrebe ćirilice u javnom prostoru, obustavljanja nasilja nad srpskim jezikom.

Patrijarh je istakao da je molitva vjerujućeg naroda za mir, molitva Crkve za mir, jača od svakog oružja.

– I kao što su nas snaga vjere i molitve naših pravednih predaka i otaca provele kroz tesnace istorije, tako je potrebno da i danas, u svim pregnućima, poslušamo glas Crkve, glas Gospodnji – ujedinimo i umnogostručimo molitve za mir, za očuvanje Kosova i Metohije u Srbiji, za očuvanje naših svetinja. Ujedinimo i umnogostručimo svoje molitve za život u miru našeg naroda svuda, da se naša ili bilo čija stradanja ne ponove – navodi se u poslanici.

Njegova svetost je dodao da su arhijereji i vjerni narod Srpske pravoslavne crkve, čije prvo ime jeste Pećka patrijaršija, čvrsto i nepromjenljivo na stanovištu da je otuđenje Kosova i Metohije od države Srbije, posredno ili neposredno, de fakto ili de jure, neprihvatljivo.

– Molimo se Spasitelju i zalažemo za zajednički život, u međusobnom poštovanju i razumijevanju sa kosovsko-metohijskim Albancima, jer ako u našim dušama ima mjesta i za jedne i za druge, biće i na Kosovu i Metohiji mjesta za sve – navodi se u poslanici.

https://youtube.com/watch?v=t-zgkExEZfQ

Patrijarh srpski je istakao da zna da u srpskom narodu i danas ima dovoljno vjere, dovoljno molitve i pravednosti, da sačuva sve i u vremenima koja dolaze.

Njegova svetost je naglasio da stoga arhijereji SPC apeluju da se napredak društva, a prije svega narodna prosveta i kultura, grade na jevanđelskim temeljima, na kojima su i nastale, a posebno pozivaju na očuvanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma na kojima je izgrađena srpska kultura.

SPC apeluje da se normira upotreba ćiriličnog pisma u javnom prostoru, kao i da se obustavi nasilje nad srpskim jezikom i ukinu odredbe zakonâ koji to nasilje nameću, naročito kroz protivustavni zakon koji nameće takozvani rodno osjetljivi jezik iza koga se krije borba protiv braka i porodice kao bogoustanovljenih svetinja i prirodnih oblika čovekovog ličnog i sabornog života.

– Na jevanđelskim temeljima smo gradili i izgradili svoj način života, svoj etos, svoj sistem vrijednosti, u kome su brak i porodica, zasnovani na ljubavi prema Bogu i na međusobnoj ljubavi, pretpostavka sklada u životu naroda, društva i države – istakao je patrijarh srpski.

Patrijarh je pozvao i na molitve za mir u Ukrajini, za prestanak stradanja i sukobljavanja jednovjerne i jednokrvne braće, da neprijateljstvo i mržnju zamijene prijateljstvo i ljubav.

Njegova svetost je posebne molitve uputio vaskrslom Gospodu za Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, njenu jerarhiju i njen vjerni narod, koji su izloženi nepravdi, nasilju i progonu.

On je pozvao vjernike da se raduju danas, jer ih, uprkos svim prilikama i neprilikama prate, krupne i mirne raške oči Bijelog anđela – najljepše, najvoljenije i najslavnije freske stvorene u našem rodu – govoreći da Isus Nazarećanin, na krst raspeti, ustade iz groba.

– Radujemo se i proslavljamo Vaskrsenje Gospoda Hrista jer, čineći to, dobijamo zalog sopstvene pobjede nad okovima smrti i svijetu blagovestimo radost života … Vjera koja prožima i osmišljava životni put, koja sokovima blagodatne snage hrani svekoliko ljudsko biće, uistinu može sve – piše u poslanici.

Patrijarh je istakao da je ekonomski i svaki drugi napredak važan za društva u kojima srpski narod živi, ali je neuporedivo važnije duhovno zdravlje srpskog naroda, ona snažna, saborna vjera u Gospoda raspetog i vaskrslog, koja osmišljava svekoliko narodno biće.

– Od vjere u Vaskrsenje Hristovo i Јevanđelje Njegovo zavise naše životne vrijednosti, kultura, etos, identitet – navodi patrijarh Porfirije.

Patrijarh i arhijereji SPC su poželjeli srećan, čestit i blagosloven praznik cijelom srpskom vjernom narodu, svima koji čuju riječi Bijelog anđela: “Ne plašite se! Isusa tražite Nazarećanina, raspetoga. Ustade, nije ovde”.

– Gdje god da se danas bilo ko od nas nalazi, pozdravljamo se pozdravom vječne radosti – Hristo vaksrse – navodi se u poslanici.